Prvo su nam govorili da nema smisla ni potrebe nositi ih, a danas su na sve više mjesta obvezne
Više u VIDEOPRILOGU:
Bijele, plave, šarene, kirurške, platnene… Nose se na bradi, naopako… Kako god bilo, bez njih se više ne može. Život pod maskama – novo je normalno. Nakon kontradiktornih izjava iz Stožera, maske su na sve više mjesta obvezne, a koliko su korisne i kako nas štite otišli smo provjeriti u Nastavni zavod za javno zdravstvo Andrija Štampar. S njihovom stručnjakinjom za mikrobiologiju i parazitologiju napravili smo mali eksperiment.
”Mi ćemo pokušati nakašljati se u ovu petrijevu zdjelicu i vidjeti da li će doći nakon nekoliko dana do porasta mikroorganizama na ovoj hranljivoj podlozi. Mi ovim pokusom možemo pokazati samo porast bakterija jer bakterije su mikroorganizmi koje su znatno veći od virusa”, objašnjava Ivančica Kovaček, oditeljica Odjela za mikrobiološke analize hrane NZJZ-a Dr. Andrija Štampar.
Prvo smo kašljali s maskom, a onda i bez nje.
”S maskom očekujemo da će porast biti niži nego bez maske što bi bilo normalno i logično i ja vjerujem da će tako izgledati i pokus. Naravno neke stvari će proći kroz masku zato jer maska ima pore i sigurno je da sitnije čestice maska ne može zadržati”, kaže Kovaček.
Je li naša maska uspješno zadržala bakterije ili ne, rezultatima analize koja je potrajala nekoliko dana – vratit ćemo se kasnije u priči. Uzorke zasad ostavljamo u sigurnim rukama. Covid-19 skriva još mnogo misterija, no struka je oko jedne stvari složna.
”Što se tiče načina prenošenja, dominantni način prenošenja je kapljičnim putem. Dakle mi iz našeg respiratornog sustava tijekom kašljanja i disanja kad izlučujemo kapljice, kod glasnijeg govora ili nešto, cijelo vrijeme iz nas izlaze male kapljice u kojima se može naći virus i onda to kad dopre do druge osobe na sluznicu, na oči, nos, usta, respiratornu sluznicu, može se osoba zaraziti”, kaže Branko Kolarić, epidemiolog i voditelj Službe za javnozdravstvenu gerontologiju NZJZ-a Dr. Andrija Štampar.
Kapljice koje ispuštamo mogu prijeći put i do tri metra tijekom kašljanja. No kako se virus širi uvelike ovisi o tome gdje se nalazimo – u zatvorenom prostoru – ili vani.
”Problem je kod zatvorenih prostora koji imaju klima konvektore koji taj isti zrak cijelo vrijeme u prostoriji vrte i onda koncentriraju virus u prostoru”, otkriva Bruno Cvetković, sanitarni inženjer NZJZ-a Dr. Andrija Štampar.
”Na otvorenom prostoru ima nekoliko stvari koje su različite. Drugačija je vlažnost zraka, drugačije je, imamo ultraljubičasto zračenje, imamo frekvenciju, odnosno protok zraka je puno veći nego ovdje gdje smo zatvoreni. Imamo klima uređaj koji puše ovaj zrak koji mi udišemo”, dodaje Kolarić.
Većinu kapljica zaštitna maska će zaustaviti.
”Maske sprječavaju širenje tih kapljica u kojima se nalazi virus izvan prostora maske odnosno sprječavaju veliku većinu toga što mi prilikom govora, kašljanja, kihanja pošaljemo u prostor oko nas”, kaže Kolarić.
”Čim mi razgovaramo, ja sad sigurno da u svom respiratornom traktu imam bakterije, ima sigurno nešto i virusa, ali se oni zadržavaju. Dakle moji virusi, moje bakterije se zadržavaju s unutrašnje strane moje maske i zapravo ja na neki način štitim vas od svojih bakterija, a isto tako vi mene od svojih bakterija. Dakle svaka zadržava laički rečeno svoje mikroorganizme. Naravno da će nešto i proći, ali ipak ne toliko”, pojašnjava Kovaček.
Veličina čestica mjeri se u mikronima. Kirurška maska dohvaća čestice veličine do 2 mikrona, a Covid19 je gotovo 20 puta manji stoga bi on kroz ovu masku mogao djelomično proći. Ali…
”Kirurška maska štiti u slučaju da ih nosimo oboje jer kirurška maska kad je nosi samo oboljeli štiti i do 70% od prijenosa zaraze. Kad je nosi osoba koja nije oboljela, a osoba koja je oboljela ne nosi, tada je 30% manje šanse da se osoba zarazi. A kada nose obje onda je i do 95% manje šanse da se osobe zaraze. A s obzirom da ne znamo tko je sve zaražen, a tko nije, zato je preporuka da sad svi nosimo bar kirurške maske ili one platnene”, kaže Cvetković.
A koliko nas štite ovisi i o tome kako ih koristimo.
”Ne dirati ju kad je se jedanput stavi, ne dirati oči, usta, nos, ništa. Znači izbjegavati dodirivanje. Maska se drži na licu preko nosa, preko usta. Obavezno se žičica namjesti oko nosa da to ne pleše po nosu i kad se skida odbaciti i više ju ne dirati. Po mogućnosti ne dirati prednji dio maske nego maska da se skida držeći za gumice i od sebe i onda se odbacuje”, kaže Cvetković.
Maska je danas globalno jedan od najtraženijih proizvoda. A to je očito utjecalo i na cijene. Jednokratna kirurška maska u siječnju ove godine, otkrivaju nam podaci Državnog inspektorata – stajala je samo 25 lipa po komadu. U ožujku cijena drastično raste na čak 5,60 kn, a dva mjeseca kasnije još više na 7,80 kn.
Krenule su ih proizvoditi i mnoge hrvatske tvrtke. I osječka tvornica tekstila koju smo posjetili nedavno je proširila svoj asortiman. Maske koje proizvode su jednokratne, a prema preporukama mogu se nositi do 3 sata. Da bi uspješno blokirale koronavirus, moraju imati – tri sloja.
”Vanjski dio maske je polipropilen, središnji dio ili filter je također polipropilen, imamo unutrašnji dio koji je također polipropilen. S gornje strane maske nam se nalazi aplikator ili žica koja nam služi za nos te gumica koju također varimo na stroj. Najveća uloga je taj filter, koji sprječava prolazak bakterija i virus kroz sami filter”, govori nam Branko Maravić, direktor tvrtke za proizvodnju tekstila.
Na dan proizvedu i do 100 tisuća maski. Ne smiju se prodavati bez certifikata.
”Imamo certifikate za sami filter koji je po neovisnoj kući koja je radila testiranje samog filtera je 98,2-98,3% zaštite, odnosno protočnost,i odnosno sprječavanja prolaza bakterija kroz samu masku”, dodaje Maravić.
A koliko je bakterija prošlo kroz masku u našem eksperimentu – rezultati su nas čekali na Zavodu.
”Rezultati su zapravo očekivani. Dakle vi ste kašljali u hranjivi medij bez maske i s maskom i kad se pogledaju rezultati vidi se da u petrijevki gdje ste kašljali na hranjivi medij bez maske da su porasle bakterije i u to dosta visokom broju. Međutim tamo gdje ste imali masku nije poraslo ništa i ja sam jako zadovoljna s tim rezultatima jer znači da maska stvarno štiti od toga da veće kapljice, u kojima su bakterije i možda neki drugi mikroorganizmi, prodru van i prenesu se na drugog čovjeka. S time da moramo biti pažljivi, bakterije su puno krupniji mikroorganizmi nego što su to virusi”, kaže Ivančica Kovaček te dodaje:
”Maska nas neće zaštititi od sitnih čestica koje mi isto tako kao i krupnije lučimo prilikom razgovora, kašljanja i kihanja, ali na ovom primjeru se lijepo može vidjeti da nas maska štiti ipak od krupnih čestica i da kroz masku nisu prošli, dakle ako imamo masku onda kroz tu masku nisu krupnije čestice prodrle. Ali gdje se točno nalazi virusi – vjerojatno se nalaze i u krupnim i u sitnim česticama, ali maska nas ipak donekle štiti, apsolutno nas ne štiti, ali donekle nas štiti.”
Kako nas maske štite, što o njima kažu građani, što stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije i HZJZ-a te zašto ih nositi – u prilogu reporterke Karle Vidović.