BORCI ZA ŽIVOT

VideoZnate li što su to ‘mreže duhovi’? A ‘Adriatic Guardian’? Nećete vjerovati što čini desetinu svog otpada u moru!

Photo: Dusko Jaramaz/PIXSELL

Zbog brojnih podvodnih lokacija zatrpanih otpadom, najstariji ronilački klub u Hrvatskoj, koji postoji već 68 godina, osmislio je ‘Čuvara Jadrana’

Što su to mreže duhova, koliko su štetne za hrvatsko podmorje i kako u cijeloj priči može pomoći “Čuvar Jadrana“? Na sva pitanja odgovor donosi ovotjedni “Projekt: Zeleno”.

Umjesto koralja, riba i bogatog morskog života – gume, namještaj i gomile plastike. Veliki problem morskom svijetu vrlo često rade i takozvane mreže duhova.

Riječ je o ribarskim mrežama koje ostaju u moru nakon što puknu.

Više u VIDEOPRILOGU:

Matko Pojatina, Društvo za podvodne sportove Zagreb: “U tu mrežu se u sljedećih mjesec dana aktivno lovi riba, zapinje riba, znači dolaze rakovi koji su strvinari, jedu tu ribu, i to je jedna velika biomasa koja strada bez ikakvog razloga.”

Problem ide dalje, mreža obraste algama i pada na dno, prekriva greben i rupe u kojima ribe pronalaze sklonište. A greben bez skloništa je greben bez riba. Prema nekim procjenama, zaostali ribarski alati čini barem 10 posto ukupnog morskog otpada.

“Kad bi ribar prijavio da mu je ta mreža zapela odmah, i kad bismo mi imali opciju da netko ode i otkači tu mrežu dolje, on bi dobio tu mrežu nazad, što je njemu financijska dobit, jedna ribarska mreža košta od tri do šesti ili sedam tisuća kuna, što je dosta novaca, a mreža ne bi ostala dole i lovila tu ribu bezveze”, kazao je Pojatina.

Zbog ovakvih, ali i brojnih podvodnih lokacija zatrpanih otpadom, najstariji ronilački klub u Hrvatskoj, koji postoji već 68 godina, osmislio je “Čuvara Jadrana”:

“Adriatic Guardian je platforma koja bi trebala objediniti sve informacije i poduzete akcije vezano za očuvanje podmorja. Također bi trebala imati opciju, dakle mogućnost da se prijavi otpad koji se nađe, bilo to podmorje ili neka plaža.”

Ono što platforma “Adriatic Guardian” trenutačno prikazuje su akcije čišćenja u posljednjih pet godina. Primjerice, u 50 akcija u 2019. sudjelovalo je oko tisuću ronilaca i izvađeno je oko 100 tona raznog otpada. Najviše plastike, gume, stakla pa metala.

Matko, koji se čišćenjem podmorja bavi već 15 godina, kaže da je najgori naplavni otpad koji najvećim dijelom stiže od naših južnih susjeda. Iako su najčešće lokacije do kojih taj otpad dolazi otoci južnog Jadrana, u jednoj akciji otpad iz Albanije našli su na području Kornata, donosi RTL Danas.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari
Povezani sadržaj
Views Views