U rujnu je isplaćeno povlaštenih mirovina za 183.669 osoba, a povlašteni umirovljenici čine 14,94 posto ukupnog umirovljeničkog korpusa. No, nekima povlaštene mirovine jedva premašuju 2.000 kuna
Mirovine po posebnim propisima kamen su spoticanja otkako su uvedene. Trenutno je u Hrvatskoj 18 skupina umirovljenika koji svoja mirovinska prava ostvaruju temeljem drugih zakona i propisa ili samo djelomično putem Zakona o mirovinskom osiguranju. Pritom najviše pozornosti i negativnih komentara izazivaju takozvane braniteljske i saborske mirovine, piše Mirovina.hr.
Iz podataka o isplati mirovina po posebnim propisima, koje svaki mjesec objavljuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO), može se vidjeti donose te “povlastice” određenim skupinama.
Od ukupnog broja, 15 posto su povlaštene mirovine
U rujnu je isplaćeno povlaštenih mirovina za 183.669 osoba, što je 445 više nego u prethodnom mjesecu. Uzmajući u obzir da je mirovine za rujan primilo ukupno 1.229.564 osoba, povlašteni umirovljenici čine 14,94 posto ukupnog umirovljeničkog korpusa. Među njima je najviše onih koji pravo na mirovinu ostvaruju po Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata (ZOHBDR). Njih je 71.222, a prosječna im je mirovina 6.666,58 kuna.
Druga najzastupljenija kategorija su također branitelji, ali oni kojima je mirovina priznata prema ZOMO-u, ali određena prema ZOHBDR-u iz 2017. Takvih je umirovljenika u rujnu bilo 55.405 ili 539 više nego u kolovozu. Mirovina im u prosjeku iznosi 3.241,86 kuna. Dakle, razlike između dvije skupine branitelja su ogromne, a čini se kako idu na štetu onih koji su se nakon rata vratili na svoje redovite poslove, piše Mirovina.hr.
Prosječna mirovna saborskog zastupnika – 11.302 kune
Najmanje je, pak, bivših službenika u saveznim tijelima SFRJ. Njih 21 je primilo mirovinu za rujan u prosječnom iznosu od 4.210,21 kunu. U odnosu na kolovoz, mirovina im je porasla za gotovo 20 kuna. Druga najmanje zastupljena skupina povlaštenih umirovljenika su članovi izvršnog vijeća Sabora, Saveznog izvršnog vijeća i administrativno umirovljeni javni službenici. Njih je 69, a mirovina im iznosi 3.904,40 kuna, odnosno 37,01 kunu više nego u kolovozu.
Po visini mirovina daleko prednjače zastupnici u Hrvatskom saboru, članovi Vlade, ustavni suci i glavni državni revizori. Njih je svega 685, ali ostvaruju prosječnu mirovinu od čak 11.320,05 kuna. To su točno tri i pol prosječne mirovine. U odnosu na kolovoz, mirovine su im porasle za 72,26 kuna. U rujnu su u toj kategoriji zabilježena tri nova umirovljenika.
Najbliže mirovinama saborskih zastupnika približili su se redoviti članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU). Njih 129 primaju u prosjeku 9.981,23 kune. Njima je mirovina od kolovoza do rujna u prosjeku pala za 13,77 kuna, iako je u toj kategoriji evidentirano dvoje novih umirovljenika.
Da još ne vrijedi ‘Kosoričin zakon’ svi bi imali 10 posto više
Ima i onih kojima posebni propisi nisu donijeli puno povlastica. Primjerice, članovima posada brodova u domaćoj ili međunarodnoj plovidbi, koji su umirovljeni prema regulama Pomorskog zakonika. Njih je u rujnu bilo 205, a njihova je prosječna mirovina svega 2.372,84 kune. Najniže povlaštene mirovine imaju još i pripadnici Hrvatske domovinske vojske od 1941. do 1945. godine, kojih je do rujna ove godine ostalo 2.258. Njihova je prosječna mirovina 2.829,41 kunu. U usporedbi s kolovozom, njih je 25 manje, ali im se prosjek mirovina podigao za gotovo dvije kune.
Država svakog mjeseca izdvoji otprilike četvrtinu ukupnih mirovinskih davanja u iznosu od 3.695.776.421 kuna za isplatu 18 kategorija mirovina po posebnim propisima. Riječ je o nešto manje od 900 milijuna kuna. Mirovina.hr piše da bi većina svih ovih mirovina bila 10 posto veća da još nije na snazi tzv. krizni porez koji je još davno uvela ondašnja premijerka Jadranka Kosor, piše Net.hr.
