‘Veća tržišta su konkurentnija i tamo su marže nešto niže. Zatvorenija tržišta imaju nešto više marže, ali to nije daleko od nekog prosjeka za tip zemlje kao što je Hrvatska’
Unatoč izdašnim povišicama, ni predsjednik ni premijer neće imati plaću kao dužnosnik koji ima najveću plaću u Hrvatskoj. A to je večerašnji gost RTL Danas – guverner HNB-a Boris Vujčić, piše Danas.hr.
Čestitam na novom mandatu. Vi ste sad već vječni guverner?
“Ja sam sada u trećem mandatu što mi je vrlo drago. Drago mi je da sam dobio povjerenje i za idućih šest godina, prvenstveno od premijera Andreja Plenkovića. Mislim da smo do sada jako dobro surađivali, pogotovo na uvođenju eura”.
Ali, povišice od 60 posto vama ne idu?
“Ne, to nama ne ide”.
Neki dan DZS objavio je podatke o inflaciji. Za lipanj je inflacija bila 2,4 posto. To je dobro, ali možemo li u srpnju i kolovozu očekivati da se to diže i da cijene idu gore kao lani?
“Ne. zato što se stopa inflacije računa na godišnjoj razini, a prošle sezone smo imali veće povećanje cijena nego što ćemo ga imati ove godine tako da očekujemo da će stopa inflacije u srpnju i kolovozu pasti. Očekuje se da bi u rujnu trebala nešto porasti zbog toga što smo u rujnu prošle godine imali snažan pad cijena pa će bazni efekt utjecati na rast inflacije u rujnu”.
Kad čovjek malo pogleda podatke, u odnosu na lani, deset posto je skuplje otići na ručak ili noćenje u hotelu, druge usluge četiri posto. Je l’ to onda znači da su usluge postale motor inflacije?
“Tako je. Usluge su glavni uzrok inflacije. Kad pogledamo podatke od lipnja, dvije trećine ukupne inflacije su usluge. Sve ostale komponentne: industrijske usluge, energija… One su na razinama prije covid inflacije, koje su nama prihvatljive. Jedino su usluge još na sedam posto što je previše i one u ovom trenutku u potpunosti vode stopu inflacije”.
Kad možemo očekivati da se to stabilizira? Ako je ove godine deset posto skuplje nego lani, do kuda to može ići?
“Svaki prodavač, pa i usluge mora paziti da ne digne cijene previsoko do razine kada kupac kaže – to ne želim više kupiti po toj cijeni i ode negdje gdje je jeftinije – u Portugal, Grčku. Španjolsku. Cijene moraju biti adekvatne usluzi koja se nudi. Ono što smo vidjeli da su cijene turizma bile glavne koje su vodile inflaciju. U ovom trenutku i zadnje tri godine to su smještaj, aranžmani, restorani i ugostiteljstvo”.
Upravo se to što ste govorili događa u Sloveniji. Kod nas promet u maloprodaji raste, u Sloveniji pada. Analitičari kažu – tamo se događa rat cijenama i cijene zbog toga padaju.
“Tako je. To je najbolji mehanizam i to je mehanizam koji uvijek funkcionira. To učimo studente na prvoj godini. To je odnos ponude i potražnje. Dok god imate nekoga tko će kupiti po toj cijeni, cijene neće padati”.
Znači, Slovenci su pametniji od nas?
“Oni su prvi krenuli s tim da kažu da neće kupovati po tim cijenama nego idu kupovati tamo gdje je jeftinije i zbog toga imaju nižu stopu inflacije u ovom trenutku”.
Sami ste rekli lani da su visoke trgovačke marže jedan od razloga visoke inflacije.
“Marže su bile relativno stabilne.”
Istraživanje udruge poslodavaca kaže da su 26,3 posto. Jesu to visoke marže ili nisu?
“Veća tržišta su konkurentnija i tamo su marže nešto niže. Zatvorenija tržišta imaju nešto više marže, ali to nije daleko od nekog prosjeka za tip zemlje kao što je Hrvatska. Kako su rasle cijene energije, oni su to ugrađivali u rast cijena uz istu maržu i to se prenosilo u rast dobiti. I rast dobiti je stvarno bio jako visok. Sada kada su počeli padati inputi i energija, sada se profitne marže smanjuju. Profitne marže su prvo rasle i bile glavni uzročnik inflacije, a sada su plaće počele rasti, a profitne marže se počele smanjivati”.
Jesu lio onda trgovački lanci u nekom trenutku bili profiteri inflacije?
“U smislu da im je dobit rasla – da, ali marže im se nisu značajno mijenjale”.
Tražim racionalno objašnjenje zašto je povoljnije otići u špeceraj u Nizozemsku i Španjolsku nego u Hrvatsku?
“Ono što mi vidimo je da su cijene na 97, 98 posto prosjeka eurozone. Međutim, raspon cijena hrane u eurozoni nije velik. Za druge artikle, puno je veći. Kod nas je relativno skuplji kruh, bezalkoholna pića, ali nam je jeftinije voće i povrće, riba i meso…”.
Kakve bi cijene bile da nismo uveli euro?
“Naša istraživanja pokazuju da je stopa inflacije 0,2 – 0,4 posto veća zbog eura i to isključivo u uslugama gdje su ljudi zaokruživanjem na više ih povećali. S druge strane, inflacija je veća i u zemljama koje nisu uvele euro”.
Koliko doprinosi trošak rada stopi inflacije?
“Pridonosi najviše uslugama, manje drugdje. Rast plaća od 10 posto se prenosi u rast cijena usluga 4,6 posto, u industriji 2 posto, a za ukupnu inflaciju 2,7 posto”.
Pojednostavljeno – ako hoćeš da konobar ima plaću 2000 eura, onda kava mora koštati tri ili četiri eura?
“Da, to je otprilike cost/push. Ako plaćate ljude više, a usluge su radno intenzivne, onda morate i povećavati cijenu proizvoda. S druge strane, ako ljudi imaju više novca mogu si priuštiti platiti višu cijenu”.
“Trebat će nam 400 tisuća radne snage, rekli ste?
“Do 2040. nedostajat će radnih ljudi. Jedna način je imigracija, imamo i preko 30 tisuća umirovljenika koji rade na pola radnog vremena, a treća stvar je da moramo povećati radnu aktivnost radnika. Kod nas samo 70 posto u radnoj dobi radi”.
Pada broj stambenih kredita, a raste potrošačkih?
“Rastu iz razloga jer ljudi imaju veću kreditnu sposobnost. Te kredite koriste za različite stvari. Za automobile, adaptacije. Iako je najviše kredita do 10 tisuća eura. Ljudi očito uzimaju za apartmane pred sezonu”.
Je l’ to sve konačno vodi do pada cijena nekretnina?
“Padu cijena uvijek prethodi pad prodaje i u ovom trenutku imamo dosta veliki pad i to bi trebalo dovesti do stabilizacije”.
Imate li neku optimističnu prognozu?
‘Neće biti recesije, Mi smo jedna od najbrže rastućih ekonomija”, piše Danas.hr.