Vlada planira dio novih mjera za hrvatske branitelje evidentirati kao izdvajanja povezana s obranom u okviru ispunjavanja NATO-ovih ciljeva. Najavio je to ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić predstavljajući izmjene zakona kojima se planira povećanje braniteljskih mirovina.
Kako je rekao, nove mjere za hrvatske branitelje bit će obuhvaćene kao izdvajanja za aktivnosti povezane s obranom u smislu ostvarivanja NATO standarda i ciljeva. Pritom nije precizirao na koje se konkretne mjere to odnosi niti koliki će iznos biti evidentiran na taj način.
Podsjetimo, članice NATO-a na summitu u Haagu 2025. dogovorile su da do 2035. godine za obranu i aktivnosti povezane s obranom izdvajaju ukupno pet posto bruto domaćeg proizvoda. Od toga najmanje 3,5 posto BDP-a treba biti namijenjeno osnovnim obrambenim potrebama, dok se dodatnih 1,5 posto može odnositi na aktivnosti povezane sa sigurnošću i obranom, poput zaštite kritične infrastrukture, civilne pripravnosti, inovacija i obrambene industrije.
NATO već dopušta da se određeni mirovinski rashodi računaju kao dio obrambene potrošnje, primjerice mirovine umirovljenih vojnih osoba i civilnih zaposlenika vojnih institucija. Braniteljske mirovine kao posebna kategorija nisu izričito navedene u toj definiciji.
Vlada procjenjuje da će izmjene Zakona o hrvatskim braniteljima u 2027. godini povećati rashode za 61,5 milijuna eura. Dodatnih 27 milijuna eura odnosi se na izmjene mirovinskih prava vojnika, policajaca i drugih ovlaštenih službenih osoba, pa je ukupni dodatni trošak u prvoj godini procijenjen na 88,5 milijuna eura.
Među predloženim izmjenama nalazi se uvođenje novog dodatka braniteljima koji će ovisiti o vremenu provedenom u Domovinskom ratu, kao i ukidanje sadašnjeg umanjenja mirovina od osam do 20 posto za oko 34.000 umirovljenih vojnika, policajaca i drugih ovlaštenih službenih osoba. Prema procjenama Vlade, njihove bi mirovine u prosjeku trebale porasti za oko 70 eura mjesečno, doznaje Index.
