Vlada je u saborsku proceduru uputila konačni prijedlog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada, koji donosi značajne promjene za vlasnike stanova, posebno one koji svoje nekretnine iznajmljuju turistima ili većem broju osoba. Cilj zakona je unaprijediti upravljanje višestambenim i stambeno-poslovnim zgradama te osigurati bolje održavanje, uključujući postavljanje dizala i uređenje pročelja, uz subvencije države.
Striktniji uvjeti za kratkoročni najam
Jedna od ključnih promjena odnosi se na iznajmljivanje stanova u svrhu kratkoročnog najma, uključujući turistički smještaj. Prema novim pravilima, vlasnici stanova morat će dobiti pisanu suglasnost dvotrećinske većine suvlasnika zgrade, što je blaže od prvotno predloženih 80%. Osim toga, obveznu suglasnost morat će dati i neposredni susjedi – suvlasnici čiji stanovi dijele zidove, podove ili stropove s nekretninom namijenjenom za iznajmljivanje.
Zakon uvodi i pojam “tihih i mirnih djelatnosti”, koje se mogu obavljati u stambenim zgradama bez dodatnih odobrenja. Za druge vrste djelatnosti, poput otvaranja ureda ili poslovnih prostora, i dalje će biti potrebna prenamjena prostora i suglasnost dvotrećinske većine suvlasnika.
Prijelazno razdoblje i subvencije
Vlasnicima stanova za kratkoročni najam daje se prijelazno razdoblje do kraja 2029. godine kako bi uskladili svoje poslovanje s novim zakonom. Uz to, država planira subvencionirati ugradnju dizala u višestambene zgrade te pomoći lokalnim vlastima u obnovi i uređenju pročelja, posebice u povijesnim jezgrama gradova.
Prilagodbe zakona za pristupanje OECD-u
Kako bi ispunila uvjete za članstvo u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), vlada je predložila izmjene Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Tim izmjenama državljani i pravne osobe iz članica EU-a, OECD-a i država potpisnica relevantnih kodeksa OECD-a dobivaju pravo stjecanja vlasništva nad nekretninama u Hrvatskoj pod istim uvjetima kao i hrvatski državljani.
Jedina iznimka odnosi se na poljoprivredno zemljište, koje i dalje neće biti dostupno stranim državljanima, osim u slučajevima kada je to propisano međunarodnim ugovorima.
OECD i međunarodni kontekst
Članstvo Hrvatske u OECD-u, koje trenutno broji 38 država članica, zahtijeva prilagodbu zakonodavstva kako bi se osigurala sloboda kretanja kapitala i olakšalo poslovanje. Među članicama OECD-a su, osim većine država EU-a, i zemlje poput SAD-a, Japana, Kanade i Australije. Hrvatska također surađuje s državama u procesu pristupanja, poput Brazila, Tajlanda i Indonezije.
Ove promjene, prema vladi, imaju za cilj dodatno osigurati pravnu sigurnost, unaprijediti upravljanje zgradama i otvoriti put modernizaciji hrvatskog zakonodavstva u skladu s međunarodnim standardima.
