Ne živi se i ne preživljava samo od 30 artikala iz Vladinog ‘zamrzivača’. Još je mnogo toga što ljudima treba i što kupuju, a čemu bi se cijene, nasuprot ovima, mogle razmahati
Vlada je prošloga tjedna proširila košaricu osnovnih artikala kojima je zamrznula cijenu na 30, ubacivši u nju još ponešto mesa (svinjski i juneći vrat), mesnih prerađevina (hamburger, hrenovke), mliječnih proizvoda (jogurt, sir Gouda), povrća (krumpir, mrkva, šareni grah), voća (limun, jabuke ‘gala’), higijenskih potrepština (šampon, toaletni papir, higijenski ulošci…) te još nekih potrepština omogućivši građanima da sa svojim skromnim plaćama budu koliko toliko siti i uredni.
No, ne živi se i ne preživljava samo od tih 30 artikala iz Vladinog “zamrzivača”. Još je mnogo toga što ljudima treba i što kupuju.
Relativno dobru vijest iz Vlade kvari najava da bi cijene u trgovinama od 1. listopada opet mogle rasti. Naime, kako je u ponedjeljak u RTL-ovom Danasu rekao Oliver Vuletić, predsjednik Saveza udruga malih trgovaca, dio dobavljača najavio je nove cjenike.
“Imamo najavu određenog dijela dobavljača. Njih osam su poslali novi cjenik trgovcima za podizanje cijena od 1. listopada. Primjerice, mliječna industrija je poslala svoj novi cjenik u kojem je marža na ograničenim proizvodima jogurta od 180 i 200 grama u prosjeku od 3 do 5 posto“, kazao je Vuletić.
‘Pogrešno je s trgovcima pregovarati’
Hoće li to, ako se obistini, poništiti učinak novog Vladinogprotuinflacijskog paketa mjera, pitali smo ekonomskog analitičara Petra Vuškovića i sindikalista Krešimira Severa. Vušković smatra kako Vlada nikako ne bi smjela dopustiti “merkantilistima” (trgovcima) da vode ekonomsku politiku države.
“Trgovina ne smije biti jedini pravi izvor narodnog bogatstva. Čini mi se da se sve vrti oko trgovine. Udio osobne potrošnje u BDP-u sugerira da smo razvili trgovinsku ekonomiju i da sada zbog toga ispaštamo. Inflacija je opet porasla nakon što je više od pola godine padala. Vladi preostaje da zaprijeti porezom na ekstraprofit trgovaca. Pogrešno je s trgovcima pregovarati. To je gubitak vremena. Jednostavno imaju uvijek bolje kalkulacije”, kaže Vušković.
Konkretnije, ističe Vušković, 30 “zamrznutih” cijena proizvoda trgovci mogu kompenzirati dizanjem cijena 30 proizvoda čija cijena nije “zamrznuta”.
“Čak i ako to ne naprave, opet su marže toliko visoke da zamrzavanjem cijena mogu zaraditi. Neki trgovci su već ‘snižavanje’ cijena iskoristili za marketinšku kampanju pa pozivaju potrošače da kupuju kod njih. Opet se sve svodi na zaradu. To je trgovački oportunutet i licemjerstvo. Ono što prije nije bilo moguće, sada jest. Sada su “susretljivi” s dizanjem cijena. Gdje je tu društvena ili socijalna odgovornost koju uči njihovi menadžeri na raznim MBA-ovima s čijim se diplomama toliko hvale? Ne treba zaboraviti i da su dobili PDV. Vlada im ga je bacila u naručje. Neka razliku vrate narodu! Treba oporezovati one koje zarađuju na inflaciji. Ovaj put treba biti oštar. Intervecionizam je opravdan”, odrješit je Vušković.
‘Dobavljači su ‘pumpali’ cijene’
Ništa manje odrješito nije reagirao ni Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata. On kaže kako je cijelo vrijeme pozornost građana bila usmjerena na trgovine koje su ‘prva crta’ gdje kupujemo ono što nam treba, dok se za to vrijeme ispod radara provlače oni koji su pumpali dizanje cijena – dobavljači. Ako se pokažu točnima tvrdnje o novim, višim cjenicima nekih dobavljača, bit će to – po njegovim riječima – ogroman bezobrazluk.
“Apsolutno jedan bezobrazluk, bahatost, prepotencija i nepoštivanje građana. Nije funkcija trgovine osigurati samo da dobara ima, nego je isto tako funkcija trgovine osigurati da dobra budu po povoljnoj cijeni. Ali to ne ovisi samo o trgovcima, nego i o dobavljačima. Pa kad govorimo da su se mnogi itekako ‘nabrali’ prošle godine, ne govorimo samo o trgovini, nego i o dobavljačima. Oni će uvijek naći nekakav razlog jer se ne žele odreći visokih profita”, kazao je Sever dodajući kako očekuje da se veliki trgovački lanci postave čvršće prema dobavljačima jer mali trgovci to ne mogu.
Taj čvršći stav, kaže, veliki bi trgovački lanci mogli pokazati uvjetujući dobavljačima da se “malo iskorigiraju”.
“U suprotnom, mogao bi im dogoditi pad potražnje, koji se već sada pomalo vidi jer ljudi jednostavno ne mogu plaćati. Ako se ovo s dobavljačima pokaže točnim, onda će to pokazati i do koje su se mjere osilili i do koje mjere im nije stalo ni do čega osim do profita. Da, u pitanju je vjerojatno i dio stranih dobavljača, ali zar bismo trebali klečati pred njima? Sada je prigoda da se naspram onih koji žele dizati cijene oni drugi ‘skuliraju’ pa da se stvori neka ravnoteža”, mišljenja je Sever.
‘Povećati neke poreze ili uvesti nove’
No, što ako prođu novi, viši cjenici dobavljača? Sever kaže da preostaje bojkot.
“Treba ih bojkotirati onako kako su to učinili Talijani zbog cijena tjestenine. Dok su cijene žitarica i brašna na svjetskom tržištu padale, u Italiji je tjestenini cijena rasla pa su građani, na poziv udruga, odazvali se bojkotu koji daje rezultate. To treba početi raditi i ovdje, jer nje više u pitanju žudnja za profitom, nego i nepoštivanje građana koji od njih kupuju. Ispada da smo svi mi za njih opskrbljivači novca”, poručuje Sever.
U igru bi se trebalo uključiti i nekoliko važnih igrača.
“Prije svega Vlada, zatim najveće trgovački lanci koji bi trebali obaviti razgovore sa svojim dobavljačima i na kraju – Hrvatska narodna banka. U obvezama HNB-a vrlo jasno stoji da je ona nadležna i za stabilnost cijena. Hrvatske su plaće na dnu Europske unije i jasno je da ne doprinose većoj potražnji i potrošnji. Uza sve mjere imamo inflaciju koja je među najvećima u EU i plaće koje su među najnižima. Očito je da nešto ne štima. HNB je vrlo jasno pokazao da je glavnina inflacije, čak četiri petine, zbog profitnih marži. Ne govorimo samo o rastu profitnih marži u trgovini, nego u cijelom lancu u kojem najlošije prolaze proizvođači i mi, krajnji kupci. Treba početi ozbiljno razgovarati da se povećaju neki porezi ili uvedu novi. Pa onda neka oni koji nisu obzirni plate državi koja će to vratiti građanima”, poručio je sindikalist Sever, prenosi Net.hr.
