Iako se neki prodavači kunu da nema ni kapi kemikalija, drugi iza kamere priznaju da je bez njih danas gotovo nemoguće proizvoditi
Da su pesticidi u voću i povrću nije novost, ali podaci o njihovim količinama šokiraju.
Objavljeno je izvješće Europske mreže protiv pesticida u kojemu stoji da je čak trećina ukupnog europskog voća tretirana opasnim kemikalijama. A one se uopće ne bi smjele koristiti. Je li nam zdravlje u opasnosti?
Kruška, jabuka, šljiva – pune opasnih kemikalija. Europski protivnici pesticida tvrde, upotrebljava se 12 toksičnih tvari i traže njihovu zabranu, izvještava Željka Miša za RTL Vijesti.
“To je ona kategorija pesticida koje je Europska unija tijekom procesa procjene rizika identificirala kao one tvari koje predstavljaju veću opasnost za ljudsko zdravlje”, poručila je Natalija Svrtan, Europska mreža protiv pesticida.
Organizacija PAN Europe došla je do rezultata da je tim kemikalijama tretirano čak 50 do 70 posto jabuka iz Nizozemske, Grčke, Portugala. 70 posto krušaka iz Belgije, Nizozemske, Portugala. Polovina šljiva iz Mađarske i Grčke, 60 posto malina iz Norveške i polovina grožđa iz Grčke i Italije.
“Voće koje je analizirano u Hrvatskoj, nevezano za porijeklo, 31 posto voća je bilo kontaminirano vrlo opasnim pesticidima”, tvrdi Svrtan.
A najkontaminiranije u cijeloj Europskoj uniji su borovnice, breskve i jagode koje su osjetljivije i teže za uzgojiti pa se i više i tretiraju.
“Više čovjek nije ni pametan što je zdravo što nije. Misliš da jedeš zdravo, a zapravo to voće i povrće je upitno. Nažalost ne perem i ne ribam koru jer nema vremena, ne da mi se. Onda se trudim ne razmišljati pa dam i s korom”, kazala je Ljudmila Pribilović iz Zagreba.
Iako se neki prodavači kunu da nema ni kapi kemikalija, drugi iza kamere priznaju da je bez njih danas gotovo nemoguće proizvoditi. A jesu li opasni, ovisi o mnogo faktora.
“Ako se poštuje ona karenca, odnosno vrijeme koje treba proć od upotrebe pesticida do konzumacije tada štetni učinak na zdravlje ne bi trebalo biti. Ako dugi niz godina unašamo ostatke pesticida, onda oni mogu štetno djelovati tako da štete našem endokrinom sustavu, ili da uzrokuje imunološke bolesti ili možda čak i karcinom”, objašnjava Gordana Jurak, voditeljica Referentnog laboratorija za pesticide NZJZ-a dr. Andrija Štampar.
U ovom laboratoriju redovito analiziraju uzorke koji dolaze s granica, ali i polica. No ne analizira se svo voće i povrće pa kupci zapravo ni ne znaju što jedu.
“Preporuka je definitivno da se opere voće i povrće prije konzumiranja i mislim da je to najbolji i najefikasniji način da smanjimo unos pesticida ako postoji. Ono voće i povrće koje se guli oguliti i to je to”, poručuje Jurak.
Iz ministarstva poljoprivrede kažu još se treba utvrditi jesu li ti pesticidi doista opasni jer prijašnjih godina nisu bili na zabranjenoj listi.
“Dodatnim periodičnim istraživanjima, validacijom pesticida, aktivnih tvari će reći Europska komisija, i znanost i EFSA će reći da li su ti pesticidi opasni”, kazala je Ivica Delić, načelnik Sektora fitosanitarne politike u Ministarstvu poljoprivrede.
Do tada – ne treba se opterećivati jer onda ne bi trebali jesti, piti ni udisati ništa. Za početak birati hranu prema svojim instinktima, oprati i nadati se najboljem.
Koje voće onda odabrati i kakva je kvaliteta plodova s domaćih plantaža? RTL-ov Boris Mišević posjetio je jednu od domaćih plantaža te saznao ima li u voću s domaćih plantaža, manje štetnih tvari nego u onom uvoznom, izvještava Željka Miša za RTL Vijesti.