‘Najjednostavnije bi bilo da se postojeći sustav zajamčene minimalne naknade (tzv. socijalne pomoći) modificirao i pojednostavio, umjesto da se išlo na uvođenje potpuno nove naknade s istom svrhom’, kaže Danijel Nestić s Ekonomskog instituta u Zagrebu
“Sve je spremno za uvođenje nacionalne naknade za starije osobe”, kazala je pomoćnica ministra rada i mirovinskog sustava Melita Čičak u nedavnom intervjuu Glasu umirovljenika. Riječ je, zapravo, o predizbornom obećanju HDZ-a iz 2016. godine (“Uspostavit ćemo nacionalnu mirovinu za osobe koje nisu sposobne same privređivati i raditi”), ali proteklih godina, dok je projekt bio u izradi, odustalo se od naziva “nacionalna mirovina”.
Kako god bilo, tom se mjesečnom naknadom u iznosu od 800 kuna želi riješiti status građana starijih od 65 godina, koji nisu ostvarili minimalnih 15 godina radnog staža da bi stekli pravo na redovnu mirovinu.
800 kuna – ili za platiti režije ili za kupiti omču?
Proljetos doneseni Zakon o nacionalnoj naknadi za starije osobe stupit će na snagu 1. siječnja 2021. godine, a sva će procedura ići preko Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO). U Ministarstvu rada i mirovinskog sustava očekuju da će u prvoj godini primjene biti oko 19.700 korisnika te da će idućih godina njihov broj rasti. Također procjenjuju da će u prvoj godini za tu svrhu biti potrebno oko 132 milijuna kuna iz državnog proračuna. Glavni kriterij za ostvarenje prava na tu naknadu je dohodovni cenzus – prihod po članu kućanstva ne smije biti viši od 800 kuna.
Čitav projekt je od početka izazivao i pohvale i pokude. Pohvale, jer bi trebao olakšati život, odnosno preživljavanje najsiromašnijima, dok su pokude stizale od onih koji smatraju nepravednim da će oni koji, prosto rečeno, nisu skupili ni godinu dana radnog staža dobivati tek nekoliko stotina kuna manje od umirovljenika koji imaju 15-20 godina staža. Ima i onih koji se slažu da će tih 800 kuna najsiromašnijima uvelike pomoći da plate režije, ali i onih koji sarkastično primjećuju da je taj “sramotno mali” iznos dovoljan “da se kupi omča za objesiti se”.
‘Po svojoj svrsi se preklapa sa socijalnom pomoći’
Dr.sc. Danijel Nestić iz Ekonomskog instituta u Zagrebu, kojemu je mirovinski sustav jedno od područja znanstvenog interesa, ne očekuje velik broj korisnika te naknade.
“Čak i sama Vlada najavljuje manje od 20 tisuća korisnika u prvoj godini primjene, što je relativno mali broj, a čini mi se da bi konačni broj korisnika mogao biti i manji od ovih procjena. Za usporedbu, u Hrvatskoj ima više od 850 tisuća osoba starijih od 65 godina, a stopa rizika od siromaštva među njima je blizu 30 posto. Nacionalna naknada za starije u svojoj se svrsi zapravo preklapa sa zajamčenom minimalnom naknadom, tzv. socijalnom pomoći, koja se prilično uspješno isplaćuje kroz sustav socijalne skrbi i pokriva najsiromašnija kućanstva bez obzira na dob korisnika. Čak je i iznos sličan”, kaže Nestić.
On smatra da će naknada za starije osobe obuhvatiti neke nove korisnike jer su kriteriji za ostvarivanje prava na nju nešto labaviji od kriterija za zajamčenu minimalnu naknadu. Neki će, kaže, izabrati nacionalnu naknadu umjesto zajamčene minimalne naknade, jer nije moguće primati obje.
Struka i udruge umirovljenika protiv naziva ‘mirovina’
“Ukupno gledajući, ne treba očekivati veći broj posve novih korisnika i zato će učinak na siromaštvo starijih osoba biti iznimno ograničen. Ne treba zaboraviti da se krenulo s vrlo ambicioznim najavama, da se govorilo o ‘nacionalnoj mirovini’, ali su s vremenom ambicije pale, a odustalo se i od riječi ‘mirovina’ jer su i stručnjaci i udruge umirovljenika bili protiv toga da se taj naziv koristi za ovaj instrument koji je u svojoj naravi socijalna pomoć”, napominje Nestić.
Nestić smatra da je prednost dohodovnog cenzusa, kao glavnog kriterija, u tome što je relativno jednostavan.
“Relativno je lako procijeniti ispunjavate li ga ili ne. Zato se očekuje da će biti novih korisnika kojima se možda ostvarivanje socijalne pomoći činilo prekompliciranim. No, ostaje pitanje mogućih zloupotreba. Što ako neka kućanstva imaju značajne nekretnine, a službeno nikakve prihode? Je li u redu da i ona dobiju ovu naknadu? Isto tako, u našem obiteljskom pravu postoji obaveza djece da skrbe o svojim roditeljima. Pitanje je treba li provjeravati zašto djeca, ako ih ima i ako imaju mogućnosti, ne skrbe o svojim roditeljima. No, u ovom trenutku mislim da ne bismo trebali dalje komplicirati sustav i bolje je krenuti s ovom jednostavnom varijantom i pratiti što se događa, pa ako se primijete problemi, onda reagirati”, kaže Nestić.
‘Nema potrebe da tu naknadu administrira HZMO’
Nestić kategorički tvrdi da je naknadu za starije osobe trebalo izuzeti iz mirovinskog sustava.
“Od prvih najava, za stručnjake je to bio problem da ovu naknadu administrira HZMO i nepotrebno se opterećuje, a za što nema nikakve potrebe. Nacionalna naknada za starije osobe pripada sustavu socijalne skrbi i centri za socijalnu skrb imaju i znanje i resurse da je implementiraju. Uz to, socijalni radnici najbolje poznaju stanje na terenu, imaju podatke i računalnu podršku i bolje bi to proveli. Uostalom, najjednostavnije bi bilo da se postojeći sustav zajamčene minimalne naknade modificirao i pojednostavio, umjesto da se išlo na uvođenje potpuno nove naknade s istom svrhom”, napominje Nestić.
Na koncu, upitali smo Nestića hoće li uvođenje ove naknade dovesti u pitanje pravednost mirovinskog sustava. On smatra da to ne bi trebao biti problem.
“Ova je naknada ipak niža od najniže mirovine, a primat će je osobe koje imaju doista iznimno niska ili nikakva primanja. Uostalom, socijalna pomoć već dugo postoji u sustavu socijalne skrbi i isplaćuje se u sličnim iznosima pa se ne može reći da je dovela u pitanje pravednost mirovinskog sustava”, zaključio je Nestić.
Danas.hr/Net.hr