U Zračnu luku Rijeka na Krku je u posljednjih pet godina uloženo barem dvostruko manje sredstava nego u ostale luke. Je li konačno stiglo vrijeme za promjenu?
Zračne luke ruše sve rekorde i bilježe ogromna povećanja prometa od 20 posto. Ali uz jednu iznimku! Dok u Split i Dubrovnik godišnje sleti oko dva milijuna putnika kroz Zračnu luku Rijeka prođe ih samo 150 tisuća.
Ista priča o Zračnoj luci Rijeka vrti se godinama, čak i desetljećima. U nju je država najmanje uložila, putnika bi moglo biti drastično više, a zgradi staroj gotovo 50 godina ne bi škodilo malo šminke.
“Trebala bi biti malo veća, jer imate gužvu, i za prtljagu ide samo jedan mali trak, to treba da proširite, pa da je malo veća pa da imate više turista”, komentira Cveta Karlson iz Slovenije.
Veća ne mora biti jer i sada koristi tek manji dio potencijala. Kroz nju godišnje prođe 150 tisuća putnika, a mogla bi ih primiti dva milijuna. Većina stranaca je hvali.
“Sve je nadohvat ruke, lijepo je, vrlo ugodno, stvarno mi se sviđa”, kaže pak Boris iz Njemačke.
Država ima 55 % vlasništva, u posljednjih pet godina tu je investirala oko 20 milijuna kuna što je bar dvostruko manje nego u druge zračne luke. Ipak, i s tim, na Krku su udvostručili broj putnika. I sada vode intenzivne pregovore sa Zagrebom oko revidiranja subvencija.
“Konkretno, u slučaju Dubrovnika jedno sjedište je subvencionirano na jednog stanovnika regije, u Splitu jedno sjedište na dva stanovnika regije, a u Rijeci jedno sjedište na 250 stanovnika regije, to je ogroman nesrazmjer”, Tomislav Palalić, direktor Zračne luke Rijeka.
Baš zbog toga dogovara se sastanak Uprave, ministara Cappelija i Butkovića, direktora HTZ-a i manjih suvlasnika.
“Mislim da će ZL Rijeka imati to povećanje osjetljivo u 2018 i naročito u 2019. s određenim rekonstrukcijama koje će se raditi na toj zračnoj luci”, kaže Gari Capelli, ministar turizma.
I Zadar je s 30 tisuća skočio na više od pola milijuna putnika, samo ovoga srpnja imaju rast od 17 i pol posto. Zračna luka Rijeka smještena na Krku ima rast od 1 i pol posto. Država mora reagirati pogotovo jer su vlasti uvijek puna usta ravnomjernog razvoja.
“Nakon revizije PSO-a, kad bismo dobili isto to što imaju Split i Dubrovnik mi bismo sutra otišli sa 150 na 300 tisuća putnika”, smatra direktor Palalić.
Čini se da konačno ima volje za napredak. Već dogodine i riječka bi zračna luka mogla dati značajniji doprinos hrvatskom turizmu.
Maja Brkljača