Nezadovoljstvo smanjenjem satnice u komentarima su izrazili mnogi profesori, a neki od njih ističu da je ovaj prijedlog programa štetan
Učenici u pojedinim hrvatskim osnovnim školama uskoro će slušati četiri nova predmeta, a čiji se kurikulumi nalaze na stranicama e-Savjetovanja. Riječ je o predmetima Prirodoslovlje, Informacijske i digitalne kompetencije, Društvo i zajednica te praktične vještine.
Veliku pozornost javnosti i struke na sebe je skrenuo predmet Informacijske i digitalne kompetencije. Drugim riječima – informatika, ali koja će se predavati u nekom “novom izdanju” i sa smanjenim brojem sati. Naime, umjesto 70 sati kako je bilo do sada, fond je smanjen na 35 sati, što je, ako se pita struku, jedan od najvećih problema u cijeloj priči.
Smanjenje fonda sati
Ministarstvo znanosti i obrazovanja u objavljenom dokumentu savjetovanja s javnošću o eksperimentalnom kurikulumu nastavnog predmeta informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole navodi da se nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije povijesno naslanja na nastavni predmet Informatika koji je uveden u hrvatski odgojno-obrazovni sustav devedesetih godina 20. stoljeća, a u osnovnu školu kao izborni predmet (od 5. do 8. razreda) i izvannastavna aktivnost (od 1. do 4. razreda).
“U posljednjih nekoliko desetljeća svjedočimo iznimno brzom razvoju računala te digitalnih tehnologija koje značajno mijenjaju svijet u kojem živimo i radimo. Globalno širenje interneta i sve bolja povezanost ljudi dovode do ubrzanog razvoja i dostupnosti brojnih e-usluga, kako u javnom tako i u privatnom sektoru.
Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine ističe digitalnu tranziciju društva i gospodarstva kao jedan od strateških ciljeva razvoja Republike Hrvatske. Nacionalni okvirni kurikulum definira digitalnu kompetenciju kao jednu od osam temeljnih kompetencija koje bi trebao imati svaki učenik na kraju svog školovanja.
Program Vijeća Europske unije Digitalna Europa snažno podupire ulaganja u superračunalstvo, umjetnu inteligenciju, kibersigurnost, napredne digitalne vještine te uvođenje i dostupnost digitalnih tehnologija. Također, Akcijski plan za digitalno obrazovanje do 2027. godine kao politička inicijativa Europske unije podupire države članice u održivom i djelotvornom prilagođavanju sustava obrazovanja i osposobljavanja digitalnom dobu.
Time stjecanje informacijskih i digitalnih kompetencija postaje jednim od najvažnijih odgojno-obrazovnih prioriteta u cilju pripreme učenika današnjice za život i tržišta rada budućnosti”, naveli su u uvodu.
Svrha je učenja i poučavanja nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije osposobljavanje učenika osnovne škole za uporabu digitalnih tehnologija u obrazovnom procesu, kao i u svakodnevnom životu, a ovim predmetom, prema riječima stručnjaka iz ministarstva koji su radili na kurikulumu, “učenici razvijaju algoritamski pristup rješavanju problema i računalno razmišljanje, logičko povezivanje i analizu podataka, automatizaciju rješenja uporabom algoritamskog razmišljanja, formuliranje problema načinom primjerenim uporabi računala i računalnih alata te generalizaciju procesa rješavanja problema primjenjivog na čitav niz sličnih problema”. Učenici također stječu kompetencije vezane uz e-obrazovanje i učenje na daljinu, kao potencijalnim alatima za učenje i stjecanje znanja u uobičajenim ili izvanrednim društvenim okolnostima.
Ministarstvo odmah u uvodu dokumenta ističe da se nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije uči i poučava u svih osam razreda osnovne škole, a satnica nastavnog predmeta iznosi 35 sati godišnje.
Nezadovoljstvo smanjenjem satnice u komentarima su izrazili mnogi profesori, a neki od njih ističu da je ovaj prijedlog programa štetan.
“Ovaj prijedlog eksperimentalnog programa je izuzetno štetan za informatičare kao i za učenike u današnje doba digitalizacije jer se od njih u kasnijem obrazovanju (srednja škola, fakulteti) zahtijeva opća digitalna pismenost. Informacijske i digitalne kompetencije se spominju kao međupredmetna tema i smatra se da će se time nadoknaditi znanje i vještine kod učenika iz navedenog područja ali zapravo sve to se i provodilo do sada uz 2 sata izborne (od strane učenika najbolje prihvaćenog izbornog predmeta ) i obavezne nastave. Ovime smatramo da nije dovoljno informatiku svesti na jedan sat obavezne nastave i međupredmetne teme. Kao učitelji apeliramo da predmet Informacijske i digitalne kompetencije uvedete 70 sati godišnje u svim razredima kao obavezni predmet”, navela je jedna profesorica u komentarima.
Velik korak unazad
“Ovo je veliki korak unatrag u obrazovanju naše djece. Kako će učenici steći osnovna znanja i vještina u informatici ako im se ne pruži dovoljno vremena za učenje? Ovaj novi kurikulum predstavlja ogroman izazov za nastavnike i učenike jer sadrži mnogo više sadržaja koje treba obraditi u ograničenom vremenskom periodu. Čini se nemogućim obuhvatiti sve nastavne jedinice u samo 35 sati godišnje”, napisao je jedan profesor.
“Uz svoju osobnu zabrinutost, a i zabrinutost roditelja i ostalih članova zajednice ogorčeni smo smanjivanjem satnice informatike u cjelodnevnoj nastavi. Kao što svi već znamo, informatika je izuzetno važna disciplina koja je sveprisutna u modernom društvu. U današnjem digitalnom dobu, poznavanjem informatike je neophodno za uspjeh u mnogim karijerama, a i za razumijevanje svijeta oko nas. U interesu naših učenika i budućnosti naše zemlje, iznimno je važno zadržati postojeću satnicu informatike i osigurati dovoljno vremena za sveobuhvatno i kvalitetno učenje informatike u našim školama”, dodao je.
O smanjenju satnice razgovarali smo s zamjenikom predsjednika Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu i saborskim zastupnikom Hrvatskih suverenista, Markom Milanovićem Litre, koji kaže da mora izraziti duboku zabrinutost zbog smanjenja broja nastavnih sati u kontekstu eksperimentalnog kurikuluma.
“Odluka o smanjenju naglaska na informatiku kratkovidna je i može negativno utjecati na buduću konkurentnost Hrvatske na razini EU-a i svijeta”, mišljenja je ovaj političar.
“Vjerujem da je eksperimentalni kurikulum predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole preambiciozan u odnosu na godišnji raspored. Trenutačno dodijeljenih 35 sati godišnje nije dovoljno za predloženi kurikulum”, rekao je, dodavši da se slaže s prijedlozima izraženima na e-savjetovanju da se broj sati najmanje udvostruči na 70 sati godišnje, jer interdisciplinarni sadržaji ne mogu biti alternativa nastavnim satima predmeta.
“To bi omogućilo sveobuhvatnije pokrivanje predmeta i bolju pripremu naših učenika za digitalno doba”, rekao je Milanović Litre.
“Nadalje, smatram da informatika, osim stjecanja digitalne pismenosti, treba baviti i digitalnim ponašanjem u kontekstu društvenih mreža. Učenici bi trebali biti educirani o etičkim aspektima digitalne komunikacije i mogućim posljedicama njihovih postupaka na internetu”, dodao je.
Ključ za budući uspjeh Hrvatske
Još jedna briga su tzv. “blok satovi”, što bi značilo da po predloženom planu učenici bi svaka dva tjedna imali dva sata predavanja. Milanović Litre kaže da bi u praksi taj vremenski razmak vjerojatno bio predug, smanjujući učinkovitost učenja.
Saborski zastupnik ukazuje i na problem nedostatka profesora informatike. “Ovaj problem, zajedno sa smanjenjem satnice, ima štetne posljedice za postojeće nastavnike i opću kvalitetu informatičkog obrazovanja u Hrvatskoj. Ključno je da ulažemo u privlačenje i zadržavanje kvalificiranih stručnjaka iz informatike kako bismo osigurali najbolje moguće obrazovanje za naše učenike”, kaže.
Milanović Litre naveo je i neke mjere kojima bi se riješili ovi problemi. Prva stvar koju navodi je reevaluirati odluku o smanjenju naglaska na informatiku u novom kurikulumu i zatražiti mišljenje stručnjaka koji rade u području obrazovanja, uzimajući u obzir i zabrinutosti iznesene tijekom e-konzultacija.
“Zatim, treba povećati broj sati dodijeljenih informatičkom obrazovanju na najmanje 70 sati godišnje, čime se osigurava sveobuhvatniji pristup predmetu, uključiti obrazovanje o digitalnom ponašanju u kontekstu odgovornog, moralnog i sigurnog upravljanja informacijskom i komunikacijskom tehnologijom, preispitati koncept “blok sati” ukoliko se ostane na predloženoj satnici kako bi se osiguralo učinkovitije i kontinuirano učenje za učenike, riješiti problem nedostatka profesora informatike ulaganjem u inicijative koje privlače i zadržavaju kvalificirane nastavnike, te procijeniti i poboljšati sustav plaća za ove stručnjake”, predlaže.
Mišljenja je i da bi trebalo razviti sveobuhvatan plan za opremanje nastavnika potrebnom edukacijom i resursima kako bi učinkovito poučavali informatiku te osigurati da su učenici izloženi najnovijoj tehnologiji i najboljim praksama u tom području.
Također, smatra da se treba angažirati u transparentnom i inkluzivnom procesu koji uključuje nastavnike, roditelje i učenike u proces odlučivanja o budućnosti informatičkog obrazovanja u Hrvatskoj.
“Zaključno, smatram da je ulaganje u digitalnu pismenost i tehničke vještine naših učenika ključno za budući uspjeh Hrvatske. Hrvatski suverenisti će nastaviti zagovarati napredniji i uravnoteženiji pristup obrazovanju koji uzima u obzir brzo mijenjajući svijet u kojem živimo”, rekao je potpredsjednik Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Marko Milanović Litre, piše Net.hr.
