Protiv koronavirusa općenito se ne cijepe mlađi od 16 godina, trudnice, te se ne preporučuje začeće 2-3 mjeseca nakon cijepljenja.
Međutim, specijalistica pulmologije, doktorica Elisabeth Leko Mohr, koja danas živi u Beču gdje ima privatnu ordinaciju, rekla je za Novi list da se “Imunitet krda” može postići samo ako se cijepe i djeca i mladi do 16 godina.
“Djecu, odnosno mlađe od 16 godina ne mogu cijepiti jer u toj dobnoj skupini nisu vođene studije, odnosno provedena testiranja. Cjepivo Pfizer-BioNTech je odobreno od 16, a Moderna i AstraZeneca od 18 godina. Teži oblici kovida su opisani i kod djece, multisistemski inflamatorni sindrom, MIS-C, kao i stanje nakon COVID-19. ‘Imunitet krda’ može se postići samo ako se djeca i mladi do 16 godina cijepe.
U tijeku je testiranje, studija o cijepljenju u dobi između 12 i 16 godina tvrtke Pfizer-BioNTech. Moderna je isto počela testiranje u dobi između 12 i 16 godina, dok AstraZeneca planira testiranje u dobi od 6 do 18 godina. Iako nema dokaza o negativnom utjecaju cjepiva na nerođenu djecu, trudnice se ne trebaju cijepiti, dok ne bude više saznanja o cjepivima. Ako se žena cijepi ne znajući da je trudna, ne preporučuje se prekid trudnoće. Cijepljenje za vrijeme dojenja je moguće. Iako nema dovoljno podataka preporučuje se začeti tek dva mjeseca nakon druge doze cjepiva”, objasnila je Leko Mohr, prenosi Net.hr
Bojazan od trećeg vala
Istaknula je da se svima život za vrijeme pandemije koronavirusa drastično promijenio te da se nada da će se s cijepljenjem stanovništva vratiti u normalu. Postojale su naznake da bi do kraja godine mogli normalno živjeti ako bi se postigao “imunitet krda”, ali se pojavljuje sve više sojeva koji su zarazniji, brže se šire, a postoje i problemi s isporukom cjepiva.
“Da, pojavili su se i novi sojevi COVID-19 virusa. Zbog njih smo zabrinuti, jer se brzo šire, povezani su s težom kliničkom slikom i mogu negativno utjecati na djelotvornost cjepiva. Do sada su poznata tri soja – britanski soj B.1.1.7, brazilski soj P.1 i južnoafrički soj B.1.351. Britanskim sojem je inficirano već 90 posto stanovništva u Engleskoj, sve se više širi u europskim zemljama. U Brazilu, u Manausu u Amazoni, u studenom prošle godine 76 posto stanovnika je imalo antitijela i mislilo se da je postignut ‘imunitet krda’. Međutim, nekoliko mjeseci kasnije je došao drugi val koji je u toj regiji izazvao novi soj P.1 kojim se inficirala mlađa populacija, koja tamo i prevladava. U Južnoj Africi u 95 posto slučajeva se radi o zarazi novim sojem, imamo ga već i u Europi.
Najviše zabrinjava južnoafrički soj virusa koji se već proširio u nekim dijelovima Europe, primjerice kod nas u Tirolu je jedno žarište, pa smo taj dio zemlje stavili praktički u karantenu da bismo spriječili daljnje širenje. Problem je kod južnoafričkog soja što cjepiva na njega slabo djeluju. Mutacije su općenito zaraznije, brzo se šire i izazivaju težu kliničku sliku. To je i razlog što je u većini zemalja Europske unije lockdown do Uskrsa produžen, da ne bi došlo do trećeg vala”, rekla je Elisabeth Leko Mohr.
Istaknula je da se sojevi brzo šire i da su zato epidemiološke mjere i “lockdown” u većini zemalja pooštreni. “Upravo zato je važno što prije procijepiti stanovništvo. COVID-19 je nepredvidiv i brzo se širi. Mi moramo biti brži od njega. Za sada je virus brži od nas”, dodala je.
Nema alternative cijepljenju
Njezina je preporuka starijima od 75 godina s obzirom da su visokorizični da bi se trebali cijepiti. “Trenutačno nema neke alternative za cijepljenje. Lijeka protiv kovida nema, radi se na tome, ali pitanje je kad ćemo dobiti takvo nešto. Ne možemo se zatvoriti u kuću i čekati neko čudo da to riješi. Ne možemo paralizirati ekonomije država jer će svijet upasti u recesiju, bijedu i siromaštvo, ne možemo ići iz jednog lockdowna u drugi, ne možemo dozvoliti da ljudi mjesecima ne vide svoje najmilije, da se djeca i mladi ne mogu normalno obrazovati što je važno za njihov fizički i psihički razvoj. Moramo staviti ovu pandemiju pod kontrolu da se počne normalno živjeti, a to možemo jedino da procijepimo populaciju.
Pravo i odluka hoće li se netko cijepiti je osobna i dobro je da je tako i važno je da su ljudi dobro informirani. Mislim da je straha i nezvjesnosti bilo dosta i da je ovo šansa za vratiti se normalnom životu. Uvijek će biti skeptika, ali smatram da alternative nema. Moje je mišljenje da se starije osobe trebaju što prije cijepiti. Najugroženiji su oni koji imaju više od 80 godina i kod njih je najveća smrtnost ako obole od kovida i završe na respiratoru. Znači, u prvoj fazi trebaju se najprije cijepiti stariji od 80 godina, osobe u staračkim domovima i zdravstveni radnici jer su oni izloženi velikom riziku zaraze. Ako ne cijepimo liječnike i zdravstveno osoblje tko će pacijente liječiti? Mora se napraviti prioritet jer nema dovoljno cjepiva.
Trebaju se cijepiti sve osobe s teškim kroničnim bolestima kao što su dijabetes, srčane bolesti, pretile osobe s indeksom tjelesne mase većim od 30, osobe koje imaju bolesti bubrega i pluća, kao i kroničnu opstruktivnu bolest pluća i astmu, pacijenti s transplantiranim organima, demencijom, teškim reumatskim bolestima. Liječnici primarne zdravstvene zaštite najbolje imaju pregled rizičnih skupina, tako da je njihova uloga vrlo velika. Mlađe osobe možemo kasnije cijepiti, jer su manje ugrožene, ako nisu teško bolesne. Oni se isto trebaju cijepiti jer virus ne bira, može i mlađa osoba završiti na respiratoru, imati teški oblik kovida i fatalno završiti. Virus kovida je deset puta smrtonosniji nego virus gripe, što se u početku nije znalo”, tvrdi Leko Mohr.