'TREBAT ĆEMO STROŽE MJERE'

ZAŠTO JE CIJELA EUROPA ŽARIŠTE? Hrvatski znanstvenik otkrio: ‘Definitivno će nam život biti izmijenjen do ljeta’

Idi na originalni članak
Foto: Robert Anic/PIXSELL

‘Sad treba reagirati relativno oštro, vidim da su nove mjere donesene, a one će vjerojatno morati biti još restriktivnije’

Oglas

Nenad Ban, profesor strukturalne molekularne biologije na prestižnom ETH (Švicarski federalni tehnološki institut), koji posljednjih pola godine istražuje koronavirus SARS-CoV-2, rekao je danas u razgovoru za Jutarnji list kako je u Hrvatskoj epidemiološka situacija trenutno teška situacija kao i u mnogim drugim zemljama Europe.

“Očito nije lako naći balans: moramo paziti na ekonomiju, a s druge strane se mora inzistirati na epidemiološkim mjerama. Sad treba reagirati relativno oštro, vidim da su nove mjere donesene, a one će vjerojatno morati biti još restriktivnije. Mislim da puno veću pozornost treba posvetiti komunikaciji s mladim ljudima koji smatraju da covid-19 nije ozbiljna bolest.”

Teška situacija tijekom zime

Ban misli da nas idućih mjeseci čeka zahtjevna situacija. “Nažalost, prognoze nisu optimistične. Mislim da ćemo se boriti s velikim brojem slučajeva cijelu zimu. To je ogroman problem: ne samo da će ljudi morati poštivati mjere nego i nema rješenja idućih mjeseci. Definitivno će nam život biti izmijenjen do idućeg ljeta. Pretpostavlja se da će prva cjepiva biti odobrena najranije krajem ove godine, ali onda treba nekoliko mjeseci da bi se cjepiva distribuirala. Neka od cjepiva, koja su jako uspješna i u kasnoj fazi razvoja, kao Modernino cjepivo koje se bazira na glasničkoj RNK, treba pohranjivati na minus 20 Celzijevih stupnjeva.

To nije jednostavno dopremiti, a k tome se to cjepivo mora primiti u dvije doze. Oxfordsko cjepivo treba pohranjivati u običnom hladnjaku na četiri stupnja i treba samo jedna doza. Ali, opet i to bi cjepivo najranije moglo biti odobreno krajem ove ili početkom iduće godine. Onda će za proizvodnju i distribuciju trebati nekoliko mjeseci. Ozbiljno cijepljenje šire populacije se vjerojatno ne može očekivati prije kasnog proljeća ili ranog ljeta iduće godine”, upozorava.

Polarizirajuća bolest

Ističe da Covid-19 ima karakteristike koje polariziraju društvo. “Dovoljno je ozbiljna da se mjere moraju poduzeti, a s druge strane nije toliko smrtonosna da bi ljudima odmah bilo jasno da su nužne stroge mjere da se zaustavi njezino širenje. Problem je kako ćemo se nositi s covidom da ne preopteretimo zdravstveni sustav kako bi ljudi kojima je potrebna bolnička njega mogli biti hospitalizirani.”

Vjeruje da bi nemogućnost da hospitaliziramo ljude koji ne mogu disati značila potpuni kolaps zdravstvenog sustava i slom svih vrijednosti iza kojih stoji naše društvo. “S druge strane, problem je kako najbolje objasniti situaciju da ne dođe do jake polarizacije u društvu. Nadalje, problem je i kako izbjeći socio-ekonomski kolaps koji se već nazire u nekim zemljama što destabilizira cjelokupnu političku situaciju u svijetu”, kaže Ban.

Ljudi su se ‘uljuljali’

Na pitanje zašto je Europa postala jedno od najvećih svjetskih žarišta koronavirusa, Ban kaže kako misli da su se ljudi u Europi i Hrvatskoj “uljuljali u lažni osjećaj sigurnosti” nakon što je zaključavanje u proljeće bilo uspješno.

“Brojevi zaraženih su do kraja proljeća jako pali i nisu se donedavno naglo povećali. To je po meni bila kombinacija efekata: ljudi su boravili puno vremena vani, a ljeto je zbog vlažnosti zraka i UV zraka puno manje pogodno za širenje virusa. Ljudi su se opustili i mnogi su mislili da se virus neće vratiti. Ali, svatko tko zna nešto o dinamici pandemije je mogao zaključiti da će doći do naglog porasta broja zaraženih”, dodaje Ban.

Daleko smo od ‘imuniteta krda’

Govoreći o “imuniteta krda”, Ban kaže da mnogi epidemiolozi od početka pandemije ukazuju da ta strategija nije realna niti će nas moći zaštiti tijekom prve godine pandemije, a čini se, dodaje, da ljudi ignoriraju činjenicu da je na globalnoj razini obolio još uvijek mali postotak ljudi. “Čak i kad se uzmu u obzir i asimptomatski slučajevi, još uvijek je broj oboljelih relativno mali postotak populacije”, upozorava.

Ban se ne slaže da je stvarni broj oboljelih u Hrvatskoj 30 do 50 puta veći od službenog. “Najkonzervativnije procjene su da je IFR ili ukupna smrtnost od covida 0,3 ili 0,4 posto od svih zaraženih. Danas je u Hrvatskoj 493 umrlih, a ako je smrtnost 0,4 posto to znači da je covid dosad preboljelo oko 123.000 ljudi”, rekao je i dodao da smo mi “jako, jako daleko od imuniteta krda”.

Net.hr

Exit mobile version