U Hrvatskoj i dalje postoji velik postotak onih koji se ne žele cijepiti protiv Covida-19.
O tome su za HTV govorili dr. sc. Nikola Baketa iz Instituta za društvena istraživanja koji s kolegama prati različite aspekte utjecaja koronavirusa na društvo i prof. dr. sc. Goran Tešović s Klinike za infektivne bolesti.
Tešović je na početku komentirao slučaj fotografa Darija Petkovića koji je u ljeto 2020. godine prebolio teški oblik bolesti, a do danas se nije cijepio.
“Vjerujem u koronu, ne mislim da je to nešto izmišljeno. Nisam protivnik cijepljenja, ali prebolio sam teži oblik korone i radio sam već nekoliko puta testove na antitijela, koji pokazuju vrlo visoke brojke antitijela. U razgovoru s nekim liječnicima, rekli su mi: ‘Cijepiti se zato da dobijemo antitijela… Ti ih imaš više, nema ti se logike cijepiti. Iako ni mi nismo zapravo sigurni kako postupiti, ali ja ti preporučujem da sačekaš još malo'”, prepričava fotograf, piše Index.
Doktor kaže kako se Petković već trebao cijepiti
“Krenut ću odgovoriti na pitanje za razinu antitijela za koju on misli da je zaštitna. Ja ne znam koja je to razina. Možda on zna, ali ja ne znam. Mislim da većina mojih kolega koji se ozbiljno bave ovom problematikom, ne zna koja je to razina. On se već trebao cijepiti”, kaže prof. dr. sc. Goran Tešović, specijalist pedijatrijske infektologije iz Klinike za infektivne bolesti ‘Dr Fran Mihaljević’.
Prema podacima koje imamo, najsigurniji ste ako ste preboljeli COVID, i ako ste cijepljeni”, poručuje Tešović.
Komentirao buku informacija u javnosti
U javnom prostoru, objašnjava, mnogi si daju za pravo govoriti o cijepljenju iako im to nije uža specijalnost, a tako samo stvaraju zbrku.
“To je sada pitanje samokritičnosti, pitanje odgovornosti, pitanje narcizma tih ljudi koji imaju nasušnu potrebu da o svemu kažu svoje mišljenje. Imam dojam da nisu svjesni ogromne odgovornosti koja bi trebala stajati iza davanja takvih odrješitih preporuka”, kaže.
“Teško je više očekivati veliki pomak u broju cijepljenih”
Doktor Tešović, liječnik s dugogodišnjim iskustvom u vakcinologiji, dobro zna da je to tema oko koje se odavna lome koplja, i prije pojave koronavirusa. Stoga ima i odgovor na pitanje o čemu ovisi prihvaćanje cijepljenja u nekom društvu.
“Dakle, generalno prihvaćanje cijepljenja kolerira sa zadovoljstvom življenja u nekoj državi. I što su ljudi zadovoljniji, što imaju više povjerenja u državne institucije, to je i prihvaćanje preporuke veće. To vidimo i po pedijatrijskim cjepivima. Tipičan primjer za to je Finska. Ljudi misle da je njihova država prema njima poštena, da njihova država za njih čini sve što može, najbolje što može i država u kojoj niti jedno cjepivo nije obvezno ima pokrivenost za sve antigene veću od 95%.
Teško je više očekivati veliki pomak u broju cijepljenih, smatra, “tko se cijepio, cijepio se”. Također nema dvojbe o još jednoj aktualnoj temi – trećoj dozi.
“Treća doza je neminovnost. Koga treba zaštititi? Imunokompromitirane, zdravstvene djelatnike, štićenike domova za starije i nemoćne osobe, a nakon toga sve starije od 60 godina, a nakon toga sve koji su se cijepili, a mlađi su od 60 godina. Dakle, stvari su prilično jasne”, dodaje.
Zašto neki vjeruju, a neki ne vjeruju u cijepljenje?
O tome zašto se pojedinci i dalje ne žele cijepiti, govorio je dr. sc. Nikola Baketa iz Instituta za društvena istraživanja koji s kolegama prati različite aspekte utjecaja koronavirusa na društvo.
“Mislim da je sada došlo do toga da smo imali jedan dio ljudi koji su bili protivnici cijepljenja već prije, imamo onih koji ne vjeruju u koronu, pa se zato ne žele cijepiti i imamo onih koji vjeruju da je njihov imunitet dovoljno dobar, bez obzira na to što postoji korona, postoji cjepivo, ali oni se neće cijepiti iz toga razloga, ne misle nužno da je cjepivo štetno. Tako da zapravo dojma sam da je ta skupina protivnika cijepljenja prilično heterogena. Ima možda još jedna skupina koji su antisistemski nastrojeni, tako da obijaju ono što dolazi od strane vladajućih, bez obzira na to što to bilo”, rekao je i dodaje kako se od početka pandemije povjerenje hrvatskih građana u institucije dodatno istopilo.
Na pitanje ima li svemu ovome kraja, Baketa kaže da ne zna i da bi to trebalo pitati njegove kolege koji svako malo plasiraju proročanske misli. Ipak, Baketi se čini da ova infekcija postaje endemska i da ćemo se morati naučiti živjeti s njom.