Predviđene su kazne zatvora do 10 godina, ali i one novčane – do 40 milijuna eura. Sve ovo u hrvatske zakone mora ući u roku od 2 godine. Istodobno, u Parlamentu je izglasana i Uredba o obnovi prirode, kojoj je cilj vratiti u dobro stanje sada narušenih 80 % europskih staništa
Da je požar u tvrtki Drava International naštetio zraku, tlu, podzemlju i zdravlju ljudi, nikoga ne čudi, ali to da su odgovorni za to kažnjeno gonjeni već je druga stvar. Međutim, ovakvi scenariji bi trebali postati češći jer jučer je Europski parlament izglasao popis novih kaznenih djela protiv okoliša. Tu su i onečišćenje mora s brodova, veliki šumski požari, iscrpljivanje vodnih resursa, prodaja i ubijanje divljih životinja.
“Ja sam inspiriran, veoma inspiriran filmom Mutne vode. Riječ je o DuPontu i kako je trebalo proći 20 godina do kompenzacije za počinjenu štetu”, istaknuo je izvjestitelj Europskog parlamenta Antonius Manders.
Predviđene su kazne zatvora do 10 godina, ali i one novčane – do 40 milijuna eura. Sve ovo u hrvatske zakone mora ući u roku od 2 godine. “Ona zapravo proširuje utjecaj i na pravne osobe koje naprave onečišćenje. I to je važan moment jer kaznena djela protiv okoliša, budu često zanemarivana u sudskim procesima”, istaknuo je ravnatelj Uprave za zaštitu prirode Ministarstva gospodarstva Igor Kreitmeyer.
Ovime će se eko-zločini ozbiljnije shvaćati, objašnjava izvršna direktorica WWF-a, ali moglo je i ambicioznije. “Možda možemo istaknuti ilegalni ribolov koji je u republici Hrvatskoj ozbiljan problem. Tu možemo reći da smo prilično nezadovoljni. Jer to nije na taj način uvršteno”, naglašava izvršna direktorica WWF-a Nataša Kalauz.
Istodobno, u Parlamentu je izglasana i Uredba o obnovi prirode, kojoj je cilj vratiti u dobro stanje sada narušenih 80% europskih staništa. “To je velik, značajan pomak u nastojanjima da se obnovi priroda u Europi i da se spase ekosustavi koji su značajno narušeni”, objašnjava voditelj komunikacija u Udruzi BIOM Goran Šikić, dok Kalauz nadodaje: “Čisti zrak, čista voda, zdrava hrana, postojanje životinjskih i biljnih vrsta su zapravo preduvjeti za naš opstanak. To je pitanje nacionalne sigurnosti prije svega.”
Za Hrvatsku ova direktiva znači sve od očuvanja ribljeg fonda, preko zaštite hrasta lužnjaka do sađenja stabala u gradovima. “Ideja je da sadnjom zelenila, ne samo stabala nego i zelenila u urbanim sredinama omogućimo razvoj urbane bioraznolikosti, ali i olakšanje naših života uslijed klimatskih promjena i sve težih vremenskih neprilika koje nas očekuju”, zaključuje ravnatelj Uprave za zaštitu prirode Ministarstva gospodarstva Igor Kreitmeyer.
Ciljevi zakona s vrlo dramatičnom pozadinskom pričom, usred traktor revolucije i agro-lobiranja su razvodnjeni. Glavnu kampanju protiv vodili su europski pučani, pa su poslušno stranački protiv njega glasali i svi europski parlamentarci iz redova HDZ-a. Dio pučana ipak je iskočio pa je direktiva prošla, prenosi Net.hr.
