Koliko novca nosite u novčaniku? Imate li uz sebe dovoljno gotovine ako naletite na kafić bez POS uređaja? Ili ste odustali od keša te sve prepustili karticama? U Britaniji velik broj građana vratio se gotovini i to kako bi trošili pažljivije. Ima li to smisla i plaćaju li Hrvati više karticama ili novčanicama?
Britanci su uvijek voljeli biti posebni, sad su iznenadili velikim skokom u broju onih koji za dnevne potrebe koriste – gotovinu, ono od čega se u većini država polako, ali sigurno odmiču. I meni je, kao vjerojatno mnogim građanima, već neko vrijeme prazan novčanik. Neki mogu i tjednima uopće ne otići do bankomata i podići gotovinu, a onda kada pogledaju stanje računa, mogu se prilično iznenaditi.
Da, kartice možda jesu praktičnije, ali financijski savjetnici klijentima će ipak i danas prije preporučiti da se okrenu kešu.
“Jer onoliko koliko imate, toliko trošite. Znači, rasporedite si novac za sve što vam treba i tu se ne možete dovesti u probleme u koje se s karticom možete dovesti, a to je da potrošite više nego što imate i onda ste u problemu kada treba platiti račun – nema novaca”, kaže financijska savjetnica Nikolina Erbežnik.
Iako, mnogi će reći da su oprezni pri peglanju kartica. Na zagrebačkim ulicama danas su nam pričali kako baš s karticama bolje kontroliraju trošenje jer postoje tamo pregledi svih transakcija. Josipa iz Trilja nam je ispričala kako je došla u Zagreb trošiti samo gotovinu, a sve kartice ostavila je kući.
“Kad dođem kući, onda ću se vratiti karticama”, kaže.
Podaci govore da kod nas još dominira keš, ali i da se stvari mijenjaju. Od 2020. kada je 77 i pol posto računa bilo plaćeno gotovinom, a 20 i pol posto karticama, svake je godine padao udio računa plaćenih u kešu, a rastao udio kartica, pa je tako u prvih šest mjeseci ove godine 66,7 posto računa plaćeno gotovinom, a karticom 28 posto. A takav je trend i drugdje.
“U Njemačkoj više ljudi plaćaju s karticom, ali ja još fifti-fifti. Pola-pola. Klasično, za velike stvari karticu, za male stvari keš”, rekla nam je Mirela koja živi u Njemačkoj.
Baš to pokazuju i podaci – prosječna vrijednost računa plaćenog gotovinom u lipnju bila je 11,6 eura, a karticom 30,3 eura, što govori da kartica služi za veće iznose. A novim generacijama – za sve.
“Sad imate ove koncepte plaćanja preko telefona, tako da je to isto potpuno novi moment. Ja nisam neki veliki fan toga, jer ako ostanemo bez telefona ukrali su nam istovremeno i karticu, ali očigledno ljudi ne brinu toliko o sigurnosti”, kaže Filip iz Beograda.
Iako u zemljama poput Novog Zelanda i Australije streme prema takozvanoj cashless ekonomiji, u Hrvatskoj će gotovina, kažu analitičari, nastaviti dominirati i zbog sive ekonomije.
“Gotovina postoji pet tisuća godina i vjerojatno će postojati i narednih pet tisuća godina, prije u kovanom, danas u kovanom, papirnatom pa i plastičnom obliku, tako da mi očekujemo da će se ovaj postotak gotovine u optjecaju, u zemljama poput Hrvatske, ali i Mediterana, nastaviti i u budućnosti”, kaže Damir Novotny.
A građani, bez obzira plaćaju li s gotovinom ili karticama, trebaju biti mudri.
“Sve ovisi kakav je karakter čovjeka. Ako građanin zna upravljati svojim financijama i točno si zna rasporediti, neće se dovesti do toga da i na kartici potroši više nego što može, onda je to u redu. Ali, svakako je sigurnije raspolagati s gotovinom”, zaključuje Nikolina Erbežnik.
Jer tako ćete teže doći u probleme u kojima se mnogi nađu – da troše više nego što imaju, prenosi Danas.hr.
