Ako vas je jutros uslužila konobarica u bilo kojem kafiću u Republici Hrvatskoj, morate znati da za to neće biti plaćena. Iako ste vi kavu uredno platili, razlika u plaći tijekom godine između žena i muškaraca u uslužnom sektoru je tolika da ona od danas pa do kraja godine kao da radi besplatno
Obilježava se Europski dan jednakih plaća. Socijaldemokratski forum žena SDP-a upozorava da su žene u Hrvatskoj na godišnjoj razini plaćene gotovo sedam tisuća kuna manje od muškaraca radnika u istoj djelatnosti. Ta se razlika, tvrde, posljedično ogleda i u mirovinama.
Dan jednakih plaća (Equal Pay Day) dan je kada se i u EU ukazuje na rodni jaz u plaćama gdje u prosjeku žene zarađuju 14.1 posto manje od muškaraca, što znači da simbolično prestaju primati plaću u studenome pa do kraja godine, odnosno, gotovo dva mjeseca rade besplatno. Ove je godine Europska komisija izračunala da se Dan jednakih plaća obilježava 15. studenoga.
Koliko su žene radnice zakinute u plaćama u Hrvatskoj?
Naime, prema podacima hrvatskog Državnog zavoda za statistiku prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u drugom tromjesečju ove godine iznosila je 7.919 kuna za muškarce, a za žene 7.337 kune. Žene mjesečno zarađuju 582 kuna manje. Na godišnjoj razini žene su kao radnice plaćene 6.984 kune manje od muškaraca radnika.
“Ako Vas je jutros uslužila konobarica u bilo kojem kafiću u Republici Hrvatskoj, morate znati da za to neće biti plaćena. Iako ste Vi kavu uredno platili, razlika u plaći tijekom godine između žena i muškaraca u uslužnom sektoru je tolika da ona od danas pa do kraja godine kao da radi besplatno”, poručuju iz Foruma žena SDP-a koji odnedavno vodi Riječanka Sandra Krpan.
Naime, prema pokazateljima DZS-a, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane – za muškarce je iznosila 6.510 kuna, a za žene 5.989 kuna.
Ista se situacija događa jednako na najnižim pozicijama u uslužnom, zdravstvenom ili sektoru socijalne skrbi kao i na pozicijama koje zahtijevaju visoko obrazovanje. Žene su svugdje u svijetu, pa i u Hrvatskoj plaćene manje za jednaki rad ili rad jednake vrijednosti te, kao i drugdje, češće preuzimaju odgovornost za obiteljske i kućanske obveze. Do jaza u plaćama dolazi upravo zbog skrbi o djeci i starijim članovima obitelji jer to dovodi čestih prekida u karijerama, što utječe i na iznos plaće.
Iako je rodni jaz u plaćama u nekim državama članicama EU manji od prosjeka od 14 posto, to ne znači da su plaće žena izjednačene s plaćama muškaraca – to znači da je ondje i ukupno manje zaposleno žena.
Procjene institucija EU pokazuju da bi svako smanjenje razlika u plaćama žena i muškaraca za jedan postotni bod povećalo BDP za 0,1 posto.
Prijedlozi za poboljšanje
“Rad je područje u kojemu su žene diskriminirane u svim segmentima – od nesigurnih poslova na određeno vrijeme, nižih plaća za jednaki rad ili rad iste vrijednosti, teškog napredovanja, uznemiravanja na radnome mjestu itd.”, upozoravaju.
Zalažu se za proširenje popisa zanimanja s tzv. beneficiranim radnim stažem, tj. da se u njega uvrste i pretežito “ženska” zanimanja poput medicinskih sestara, njegovateljica, odgajateljica, nastavnica i trgovkinja.
Uz to se zalažu za porezne olakšice poslodavcima koji postavljaju žene na više ili upravljačke pozicije i za cjelovitu promjenu paradigme rada žena zbog opterećenja na poslu i kod kuće te zahtijeva plaćeni dopust za cijelo vrijeme trajanja skrbi.
“To nije samo pitanje ekonomskog osnaživanja, već socijalne pravednosti koja izjednačava žene i muškarce u svim aspektima života”, poručuju u priopćenju.
