Prema podacima Državne geodetske uprave, od srpnja kada je počeo rok za uvođenje registra zgrada do danas, OIB je dobilo 469 zgrada ili ulaza, a u idućih nekoliko dana dobit će ih još 362
Za samo tri mjeseca istječe rok do kojeg sve zgrade u Hrvatskoj moraju imati vlastiti osobni identifikacijski broj, no zasad ga je dobilo manje od jedan posto objekata. Što zapravo znači OIB za zgrade?
Predstavnik stanara iz jedne zgrade u zagrebačkom Središću pokazuje dokument s njihovim novoizdanim OIB-om, dobivenim prije dva tjedna. A čemu on konkretno služi? Jedna od mogućnosti je i sankcioniranje onih koji se ne pridržavaju kućnog reda.
“Rijetko koja zgrada je, a da nema nekih problema. Bilo da se u stubištu odlaže glomazni otpad, kupio je novu perilicu, stavio staru i nije ga briga. Oni koji krše ta pravila – dolazi penalizacija. I kad dolaze novčići na naplatu, onda je drugačije priča. Svi ćemo biti obzirniji jedni prema drugima”, objašnjava Zdravko Vladanović iz Udruge predstavnika suvlasnika stambenih zgrada Grada Zagreba za RTL Danas.hr.
‘Mi to nećemo stići’
Dodjeljivanjem OIB-a zgradama i ulazima pojednostavljuju se i sudski postupci jer se više ne promatra broj suvlasnika, već se zgrada tretira kao jedna pravna osoba. Time će biti lakša i naplata pričuve. “Isto tako bit će dosta lakše pružateljima komunalnih usluga koji nisu uspjeli naplatiti svoje usluge koje su isporučile zgradi, jer više neće morati tužiti desetke ljudi nego će tužiti jednu pravnu osobu”, objašnjava Tomislav Jukić, ravnatelj Uprave za provedbu stambene politike Ministarstva prostornog uređenja.
Podaci Državne geodetske uprave pokazuju da je od srpnja, kada je krenuo rok za uvođenje registra zgrada, do danas OIB dodijeljen za 469 zgrada ili ulaza, a uskoro će ga dobiti još 362. Tek nakon što registar bude dovršen, znat će se točan broj zgrada u Hrvatskoj, a procjene govore o otprilike 300 tisuća. Krajnji rok za dodjelu OIB-a svim zgradama istječe na kraju godine. Posao provode upravitelji zgrada, no oni upozoravaju da neće stići sve završiti na vrijeme.
“Količina stanova koji se trebaju upisati je da bi mi upravitelji trebali 28 tisuća stanova na sat upisati. Na terenu moramo te podatke iščistiti – tko je vlasnik, tko nije vlasnik, ima OIB, nema OIB, što je s kvadraturom. To je strašno opsežan posao koji će dugo trajati. Ali mi radimo posao nekog drugog, na silu i uz rokove”, ističe Dražen Pomoper, predsjednik udruge Upravitelj.
Prema mišljenju upravitelja, taj posao trebala bi odraditi država, no iz Ministarstva poručuju da to nije tako. “U principu, oni su jedini koji tu dokumentaciju imaju. To je ostatak bivšeg sistema gdje su bivši SIZ-evi voditi tu dokumentaciju. To je jednostavno nešto što država nema”, kaže Jukić.
Pomicanje roka?
Hoće li se rok nakon 31. prosinca ipak produžiti, u Ministarstvu zasad ne otkrivaju. Tin Bašić, savjetnik platforme ZGradonačelnik, uvjeren je da će država odluku odgoditi do prosinca: “Ne možemo 30 godina nepostojanja nečega riješiti u šest mjeseci, to je činjenica. No ono što možemo je da ti podaci budu kvalitetni i točni. To je najbitnije”.
Troškove prikupljanja podataka za registar snosit će stanari, jer će ih naplaćivati upravitelji zgrada. Cijena će, kažu, iznositi nekoliko stotina eura, ovisno o veličini same zgrade, piše Net.hr.
