Uskoro će u Europskoj uniji biti obavezno da kaučuk ne dolazi iz ilegalno posječenih šuma pa će, pogađate, gume biti skuplje nego ikad
Ljetne gume na kotačima zamijeniti zimskima mnogim je vozačima redovna praksa u ovo doba godine. Zagrepčanin Željko Kokorić često je među prvima, i primjećuje razlike u cijeni. “Je, naspram lanjske godine je, ne mogu reći upola, ali za jedno 30 posto je porasla”, rekao je RTL-u u jednom od najvećih prodajno servisnih centara u glavnom gradu.
Trgovci pak kažu da su cijene u odnosu na lani pet do 10 posto više. No, ako se pogleda petogodišnje razdoblje, 2020. ste za komplet guma trebali izdvojiti u prosjeku od 400 do 500 eura, ove godine su prosječne cijene između 650 i 800 eura, što znači da su cijene u prosjeku išle gore 65 posto.
I sad bi mogle još drastično narasti, i to iz ekoloških razloga. Jer sprema se nova europska uredba koja ima za cilj spriječiti krčenje prašuma u Aziji, gdje se kasnije podižu plantaže kaučukovca, ključne sirovine u proizvodnji auto guma, zbog čega bi one, naravno, mogle poskupjeti.
Gume od maslačka
Kaučuk uspijeva u tropskim područjima, tako su se šume za plantaže krčile mahom u Jugoistočnoj Aziji, procjene kažu i do 4 milijuna hektara, što je isto kao i površina Danske. Uredbom se, dakle, na tlu Europske unije želi spriječiti prodaja proizvoda povezanih s deforestacijom. “Radi smanjenja krčenja šuma, svi proizvođači će morati imati certificirane dobavljače, koji će morati dokazati porijeklo kaučuka, sve upravo zbog krčenja šuma. Trenutačno je situacija da cijene nisu još poskupjele”, kaže voditelj odjela nabave u jednoj od naših najvećih tvrtki za distribuciju guma Damir Hrnčić.
Resursi kaučuka, kao i mnogih drugih sirovina na planetu, ograničeni su, a reciklaža nije opcija. “S gumama imamo problem da jedino kaučuk nudi ta svojstva elastičnosti, trajnosti, prianjanja i svega ostaloga, kao prirodni materijal, a da su se sve alternative koje su gumari dosad pokušavali pronaći pokazale neuspješnima”, tumači glavni urednik magazina “Auto, motor i sport” Kristijan Tićak.
Pritom su bili dosta kreativni, pa tako možda niste znali da se već neko vrijeme radi na potencijalnom supstitutu za kaučuk u proizvodnji automobilskih guma, a to bi bio ni manje ni više nego maslačak. I to ne bilo koji, nego ruski maslačak, kako se zove podvrsta. Iako ima potencijal za niže troškove zbog bržeg uzgoja, kao i mogućnosti da ga se uzgaja u umjerenim klimama, manji je prinos lateksa.
Univerzalne ili sezonske?
Istovremeno, tvrtke koje rade gume za Formulu 1 koriste umjetnu inteligenciju za razvoj novih kombinacija materijala za bolju otpornost, izdržljivost i ekološku prihvatljivost. “Za pronaći najbolji recept, recimo, postoje milijuni dostupnih kombinacija. Kako pronaći najbolji? Nije lako, ali umjetna inteligencija to može”, kaže Hiroshi Imai, potpredsjednik Uprave Bridgestonea.
“Sigurno je da alternativna rješenja koja nisu provjerena će štetiti voznim performansama, ali i ponajviše sigurnosti vozača, jer takve gume jednostavno ne mogu biti na razini klasičnih i tradicionalnih kakve mi danas poznajemo”, uvjeren je Kristijan Tićak.
Tu je problem jeftinih kineskih guma koje preplavljuju europsko tržište, od kojih mnoge imaju problema s trajnošću i prianjanjem. Zato, ako vam se nakon svega čini najboljim nabaviti takozvane univerzalke, iste gume za ljeto i zimu, zapitajte se koliko ste za volanom. “To je dobra opcija, recimo, za vozače koji rade malo kilometara, vrte se tu po gradu, njima može poslužiti. Ali za neka ozbiljnija putovanja i za nekoga tko radi puno kilometara, definitivno je bolji izbor zimska i ljetna guma”, savjetuje Damir Hrnčić.
A što postanu li gume zbog brige o šumama i planetu 20 pa i više posto skuplje? Gospodin Željko ne bi imao problema s tim da na neki način participira kako bi sve bilo ekološki prihvatljivije. “Pa nekako to volim. Bolje da imate u glavi pomisao da ste napravili nekakvo dobro djelo”, zaključuje on.
I bolje da imate gumu u čije ste porijeklo sigurni i čije su performanse provjerene jer ovdje je sigurnost svakako važnija od uštede, piše Net.hr.
