Mi ćemo nakon cijepljenja ostati isti kakvi smo bili i nema nikakve šanse da na neki način to cjepivo poremeti nešto u našem genetskom kodu i da to mi nosimo dalje u organizmu, prenosimo dalje na svoje potomstvo, kaže Ambriović Ristov
Dolazak cjepiva je početak kraja, ali još uvijek moramo malo pričekati dok se ne procijepi dovoljan broj ljudi. Tek smo na početku zime, treba izdržati još par zimskih mjeseci, a krećemo u te mjesece s velikim brojem zaraženih i velikim brojem umrlih”, rekla je za Dnevnik N1 televizije Članica Vladinog znanstvenog savjeta i znanstvenica s Instituta Ruđer Bošković Andreja Ambriović Ristov.
‘Mislim da će cijepljenje opće populacije početi u 4.-5. mjesecu’
“Sad znamo da je odobreno u EU Pfizerovo cjepivo, a očekujemo da će vrlo brzo biti odobrena Moderna. Nadamo se da će relativno brzo biti odobreno AstraZenecino. Međutim, dosta su kontradiktorne informacije u medijima, hoće li to biti u idućih par tjedana ili možda čak i mjesec. Kada se odobri AstraZenecino i Modernino cjepivo, mislim da će doze koje će dolaziti u Hrvatsku biti sve veće i veće te da cijepljenje opće populacije počne u 4,5. mjesecu i da negdje do jeseni imamo barem određeni veći broj ljudi koji je cijepljen, ali još uvijek ćemo morati nositi maske za vrijeme tog procesa. Imamo cjepivo koje štiti i to je najbitnije”, pojašnjava Ambriović Ristov.
Kako djeluje cjepivo
Što se tiče sastojaka cjepiva i njihovog djelovanja, Ambriović Ristov pojašnjava kako su sva cjepiva temeljena na jedinom jedinom proteinu koronavirusa, a to je protein S.
“Ova prva dva cjepiva, Pfizer i Moderna su glasnička RNA cjepiva umotana u lipidnu ovojnicu i čim budemo cijepljeni, ta glasnička RNA ulazi u naše stanice i vrlo brzo se počinje stvarati taj protein S. S time da se glasnička RNA brzo razgradi u našem organizmu, ostane samo protein koji onda prepoznaju naše imunosne stanice i stvaraju imunitet protiv virusa, prepoznajući taj protein koji se inače nalazi na vanjskoj strani virusa i zapravo ga na neki način obilježava i karakterističan je upravo za taj virus”, kazala je i dodala: ‘Potrebne su dvije doze cjepiva, druga doza se daje mjesec dana nakon prve’.
Što se tiče AstraZenecinog cjepiva, ono je temeljeno na adenovirusu čimpanze i također su potrebne dvije doze, druga doza se također daje mjesec dana iza prve doze, pojašnjava.
Napomena: Cijepljenjem se ne stvara odmah imunitet
Međutim, napominje, čim budemo cijepljeni ne stvara se odmah imunitet.
“Imunitet treba pričekati, da smo sigurni i da smo postigli maksimalnu zaštitu, barem tjedan do dva nakon druge doze, prije bih rekla dva tjedna nakon druge doze. Znači, od prve doze bit će potrebno mjesec i pol da bi na neki način bili sigurni da sada imamo imunitet”, rekla je Ambriović Ristov.
Osvrnula se i na ljude koji sumnjaju u efikasnost cjepiva.
Cjepivo ne mijenja ništa u našem genetskom kodu’
“Moja je poruka da su znanstvenici upoznati sa svim detaljima o cjepivu. Javni su podaci iz faze 1 i 2, a mogu se pronaći i iz faze 3. Pozivam ih da provjere otkuda su pročitali određenu činjenicu”, ističe Ambriović Ristov. U cjepivu nema ništa drugo, objašnjava, nego protein S odnosno DNA za protein S kako bi stvorili imunosni odgovor.
“Također, treba naglasiti da iako su ova cjepiva sva vektorska, niti glasnička RNA niti adenovirus čimpanze ne može promijeniti naš genom. Mi ćemo nakon cijepljenja ostati isti kakvi smo bili i nema nikakve šanse da na neki način to cjepivo poremeti nešto u našem genetskom kodu i da to mi nosimo dalje u organizmu, prenosimo dalje na svoje potomstvo”, veli Ambriović Ristov.
“Žao mi je da se te teorije zavjere tako lako se šire, ali opet pozivam – čitajte provjerene izvore i slušajte one kojima vjerujete i koji znaju puno o cjepiva. Mi ćemo svi izlaziti u medije, truditi se držati predavanja, odgovarati na e-mailove, samo da istina o cjepivu i jedno kritičko razmišljanje dođe do svih naših građana”, rekla je Ambriović Ristov za N1 televiziju.
Net.hr
