
Australski istraživači rasvijetlili mehanizam nastanka VITT-a i otvorili put razvoju sigurnijih cjepiva
Znanstvenici su razjasnili zašto su pojedina cjepiva protiv bolesti COVID-19, korištena u ranoj fazi pandemije, kod malog broja ljudi dovela do rijetke, ali ozbiljne nuspojave povezane sa stvaranjem krvnih ugrušaka. Riječ je o stanju poznatom kao imunološka trombocitopenija i tromboza izazvana cjepivom, odnosno VITT.
VITT je poremećaj kod kojeg imunološki sustav stvara protutijela koja aktiviraju trombocite – krvne pločice odgovorne za zgrušavanje. Ta protutijela pogrešno ciljaju trombocitni faktor 4 (PF4), što može potaknuti nastanak opasnih ugrušaka. Iako je već ranije utvrđena povezanost VITT-a s cjepivima koja koriste adenovirusne vektore, do sada nije bilo potpuno jasno što točno pokreće takvu reakciju i zašto se javlja samo kod vrlo malog broja ljudi.
Novo istraživanje tima sa Sveučilišta Flinders u Australiji donosi važan odgovor. Znanstvenici su utvrdili da se VITT može razviti kod osoba koje nose specifičnu varijantu gena za protutijela, označenu kao IGLV3-21*02 ili *03. Kod tih pojedinaca imunološki sustav stvara protutijela usmjerena protiv proteina adenovirusa, što u rijetkim slučajevima može dovesti do neželjene, “pogrešne” imunološke reakcije.
Prema istraživačima, upravo ta genetska predispozicija predstavlja ključni okidač za razvoj ovog poremećaja. Otkriće, objavljeno u znanstvenim časopisima, moglo bi imati značajne implikacije za budući razvoj cjepiva.
Dr. Jing Jing Wang sa Sveučilišta Flinders izjavila je da bi se modificiranjem ili uklanjanjem specifičnog proteina adenovirusa u budućim cjepivima mogla izbjeći ova iznimno rijetka nuspojava, uz zadržavanje snažne zaštite od bolesti. U istraživanju je korištena napredna metoda sekvenciranja masenom spektrometrijom, kojom je identificirana molekularna mimikrija između proteina adenovirusnog vektora i ciljanog proteina PF4. Upravo je ta sličnost, istaknula je, bila “karika koja je nedostajala” u razumijevanju kako u vrlo rijetkim slučajevima normalan imunološki odgovor može postati štetan.
Profesor imunologije James McCluskey sa Sveučilišta u Melbourneu ocijenio je rad “briljantnim primjerom molekularnog detektivskog rada”, naglasivši da razotkriva genetsku i strukturnu osnovu prelaska iz normalnog imunološkog odgovora u patogenu autoimunost.
Sličnu ocjenu dao je i profesor Tom Gordon, koji je istraživanje objavljeno u časopisu New England Journal of Medicine opisao kao “fascinantno putovanje” međunarodnog tima znanstvenika koje je dovelo do rješavanja misterija nove skupine poremećaja zgrušavanja krvi te potencijalno omogućilo razvoj sigurnijih cjepiva u budućnosti.
Unatoč važnom napretku, znanstvenici upozoravaju da rezultati ne dokazuju sa stopostotnom sigurnošću da je riječ o jedinom mehanizmu nastanka VITT-a. Istraživanje također ne omogućuje potpuno predviđanje tko će razviti ovaj poremećaj, niti u potpunosti objašnjava zašto se javlja samo kod pojedinaca, dok velika većina cijepljenih osoba nije imala takvu reakciju, piše Net.hr.







