Znanstvenik Nenad Bakić govorio je o epidmeiološkim kretanjima i modelima koji ih nastoje predvidjeti.
Smatra da je Hrvatska ušla u treći val zaraze “Štoviše, rekao bih da je moguće da će sutra biti oko dvije i pol tisuće ljudi, to ne bi trebalo iznenaditi nikoga”, rekao je Bakić za N1 i zatim se osvrnuo na uzroke.
“Mi trenutno imamo, rekao bih, sad već treći val i on se događa, čini mi, se iz dva glavna razloga. Jedan je, sada se već čini, ipak vrlo vjerojatna ili čak nesporna veća zaraznost soja B.1.1.7, koji ne samo da je zarazniji, nego moguće i djelomično izbjegava imunitet stečen prethodnim sojem. Ali imamo i značajno povećanu društvenu interakciju. Znamo da sve mjere, zapravo, epidemiološke se svode, dakle njihov cilj je smanjiti društvenu interakciju. Međutim, vidimo na osnovu Google mobility podataka i slično da smo mi u zadnjih mjesec, mjesec i pol dana izrazito povećali društvenu interakciju u Hrvatskoj”, rekao je dalje Bakić, prenosi Net.hr
Govorio je i o modelima koji nastoje prognozirati buduća kretanja. “Što se tiče modela, mogu reći da su epidemiološki modeli u svijetu, ne samo kod nas, čak lošiji od meteoroloških modela. Naprosto se radi o tako kompliciranim, pa čak kompleksnim sustavima, koje je nemoguće precizno izračunati. Primjerice ECDC, to je Europski centar za kontrolu bolesti, odustao je od rađenja modela, jer zadnji model koji su projicirali, koji su radili u studenom, je za Hrvatsku, primjerice, promašio nekoliko stotina posto idućih nekoliko dana”, poručio je.
Za razliku od nekih, ne zagovara lockdown, a pojasnio je i zašto. “Sad smo imali lockdown već i prije ovoga vala, primjerice u Austriji, Sloveniji, pa čak i Njemačkoj i nekim drugim zemljama, Mađarskoj i slično, gdje je taj val prošao i kroz te lockdowne.” Ja mislim da smo mi tu, zapravo, u terminima Paretovog pravila, a to je da sa 20 posto mjera postižemo 80 posto učinka. Primjerice u Japanu, koji ima rezultat vrlo sličan Australiji, koja je reagirala, kao što znamo, vrlo rigidno i praktično histerično, Japan doduše ima dvostruko više smrti, ali sve je to opet deset puta manje nego čitava Europa na milijun ljudi, oni nisu imali praktično nikakve mjere”, rekao je i kao primjer uzeo jedan grad u Hrvatskoj:
“U Rijeci je primjerice incidencija tako velika da ćete, ako izađete u grad, vi zasigurno sresti jednog od sto ili dva od sto koji su prijenosnici, a da to ne znate. Naravno da je pridržavanje osnovnih mjera od strane javnosti ključna epidemiološka mjera u tom trenutku”, kazao je.
