Rak gušterače svake godine u Hrvatskoj odnese gotovo 800 života, a prema podacima iz Europske unije, 2020. od iste bolesti umrlo je više od 132 tisuće ljudi. Zbog tolikog broja izgubljenih života i izrazito loših prognoza, Hrvatsko gastroenterološko društvo pokrenulo je kampanju „Ljubičasti studeni“ kako bi se javnost educirala o jednom od najopasnijih oblika raka.
Riječ je o malignoj bolesti koja u Europi bilježi najnižu stopu petogodišnjeg preživljenja. Još veći problem je to što se najčešće otkrije u kasnoj fazi, kada su terapijske mogućnosti znatno ograničene. Ubrzani i nezdravi stil života pridonio je i tome da se sve češće javlja među osobama između 40 i 50 godina.
O aktualnoj situaciji i rizicima razgovarala je za RTL Danas predsjednica Hrvatskog gastroenterološkog društva, dr. Ivana Mikolašević, kojoj je pitanja postavila reporterka Tea Mihanović.
Rak gušterače sve češći, posebno među mlađima
“Uočavamo kontinuirani rast broja oboljelih, osobito u populaciji koja ranije nije bila tipična za ovu bolest — u četrdesetima i pedesetima. Prognoze su zabrinjavajuće jer se očekuje da će do 2035. incidencija porasti za oko 40 posto. Uz to, samo oko 8 posto pacijenata živi dulje od pet godina nakon dijagnoze”, kaže dr. Mikolašević.
Zašto obolijeva sve više mladih?
Struka uzroke najčešće pronalazi u navikama modernog života. Pušenje, alkohol, prekomjerna tjelesna težina, šećerna bolest, brza i procesirana hrana te pretjerana konzumacija crvenog mesa — sve to značajno povećava rizik.
Zašto je bolest toliko smrtonosna?
“Ljubitelji opere znaju da je Luciano Pavarotti umro upravo od raka gušterače, iako je imao pristup vrhunskoj medicinskoj skrbi. Gušterača se nalazi duboko u trbušnoj šupljini, pa tumor dugo može rasti bez ikakvih simptoma. Tek kad se pojave znakovi poput žutila kože, bolova u leđima, novonastalog dijabetesa ili tromboza — bolest je najčešće već uznapredovala ili metastazirala”, objašnjava.
Simptomi, dakle, stižu kasno — a u tom trenutku mogućnosti liječenja su vrlo ograničene.
Što možemo učiniti?
“Najvažnije je smanjiti ili ukloniti čimbenike rizika — prestanak pušenja, umjerena konzumacija alkohola, zdrava prehrana, održavanje normalne tjelesne težine i kontrola šećerne bolesti. Drugi ključan korak je informiranje. Upravo zato ustrajemo na edukaciji javnosti i medijskoj suradnji”, poručuje dr. Mikolašević, piše Net.hr.
