Ovo je po svemu trebala biti rekordna turistička sezona, ali bit će jedna od najzahtjevnijih
Povezani VIDEO:
Gotovo svi veliki festivali su otkazani, neizvjesno je koliko će se i kako tijekom ljeta moći putovati između zemalja iz kojih su gosti na Zrće dolazili i Hrvatske, kakve će mjere zaštite od epidemije u sezoni biti na snazi pa je jedino izvjesno da scena prepunih klubova i ludih partyja do jutra, kakve smo navikli gledati u Zrću, ovog ljeta neće biti.
Jedan od pionira razvoja ove svjetski poznate party destinacije, Boris Šuljić, vlasnik jednog od klubova predviđa da će pad broja dolazaka partijanera na Zrće ovog ljeta biti između 90 i čak 100 posto. Jer bez festivala, a oni su gotovo svi otkazani ili će tek biti nemoguće je, kaže, da Zrće ovog ljeta pohodi barem približan broj gostiju kao inače.
S obzirom na takve okolnosti jedno od pitanja je hoće li klubovi na najpoznatijoj hrvatskoj plaži uopće otvoriti svoja vrata, s obzirom na to da je riječ o velikim objektima, s velikim brojem zaposlenih i relativno visokim troškovima poslovanja. ”To je još pitanje na koje za sad nema pravog odgovora. Otvoriti ili ne, vjerojatno svi o tome razmišljamo. … Ako u klubu u kojeg inače stane 1.000, 2.000 ili 3.000 ljudi imate njih 300 ili 400 to naprosto ne izgleda dobro i privlačno. S tim brojem klub izgleda prazno. Upitno je i kakve će mjere zaštite biti na snazi, a klubovi na Zrću ne mogu funkcionirati na način da gosti drže razmak od dva metra. Naprosto, držanje razmaka i provedba ostalih mjera koje su za sad još na snazi, ne ide s tom vrstom života i zabave”, kaže Šuljić.
”Drugo je pitanje hoće li i koliki interes imati naši partneri, organizatori i promotori festivala i drugih događanja, da uopće nešto pokušaju organizirati ovog ljeta. Nakon toga, svaki od nas morat će sjesti i odraditi matematiku, da vidimo što bi nam uopće značilo otvaranje i rad tijekom ove sezone. Imamo ukupni kapacitet za oko 20.000 ljudi, a ako će ih biti 500 ili 1.000, nisam siguran da ima smisla pokretati cijeli pogon”, kaže Šuljić u razgovoru za Novi list.
Da je riječ o pravim pogonima, a ne običnim ugostiteljskim objektima, pokazuju i brojke zaposlenih u klubovima tijekom sezone. Tijekom ljeta ukupno na Zrću radi i do 1.500 ljudi, na raznim poslovima u klubovima i oko njih. Svi oni ovog ljeta vjerojatno neće imati što raditi, a statistički gledano, Grad Novalja zabilježit će, upravo zbog nedolazaka gostiju na Zrće, prema Šuljićevim predviđanjima, ogroman pad broja dolazaka i noćenja, kao i vezanih prihoda u turizmu i ugostiteljstvu: ”Moje predviđanje je da će Zrće imati od nula do najviše pet posto posjetitelja u odnosu na prošlu godinu. Govorimo dakle o gotovo stopostotnom padu. Novalja se na to treba pripremiti”.
”Ljudi me često pitaju, s obzirom da sam dugi niz godina u turizmu, kakva će općenito biti sezona, ja im odgovaram da će pojedinci imati i stopostotnu popunjenost. Mali iznajmljivač koji ima dugogodišnje goste, ima svog Jurgena i Hansa u Schladmingu koji mu dolaze, s obiteljima, već 20 godina, bit će popunjen i ovog ljeta, ali to nije statistički važna brojka. Generalno, ako budemo na razini od 30 posto dolazaka i noćenja, u odnosu na prošlu godinu, možemo biti zadovoljni. Toliki pad zvuči loše, ali s tim se moramo suočiti. Lagati sam sebe i zavaravati se da će se dogoditi neko čudo koje će spasiti sezonu znači samo raditi dvostruku štetu. To je uzaludan utrošak energije i resursa, koji bi nas doveo do krivih planova i odluka i samo bi dovelo do još većih gubitaka”, ističe Šuljić.
”Nema se na temelju čega dogoditi neka nagla promjena i odstupanje od brojki o kojima govorim. Zrće je do sad činilo nekakvih 70 posto dolazaka u Novalju. Za toliki postotak naših gostiju Zrće je bio motiv dolaska. Zrće ne možemo gledati samo kao na plažu i klubove gdje ljudi dolaze na partyje, nego kao glavni razlog zbog kojeg su ti gosti stigli. Naravno, oni će iznajmiti skuter, spavati u pansionu, kampu, hotelu, pojesti pizza cut, koristiti usluge taksija i javnog prijevoza te konzumirati druge sadržaje, ali i dalje su došli zbog toga da bi tulumarili na Zrću. Dakle tih gostiju ove sezone neće biti ili će ih biti vrlo malo i s tim se moramo suočiti, kaže Šuljić.
Direktorica Turističke zajednice Marina Šćiran Rizner potvrdila je Šuljićeve prognoze, kazavši kako su gotovo svi veliki festivali otkazani, zbog čega se, između ostalog, očekuje i znatan pad broja dolazaka i noćenja u Gradu Novalji: ”Zrće je turistički proizvod koji u potpunosti ovisi o masovnim okupljanjima i tu su nam ruke vezane, jer takva okupljanja nisu dopuštena, a sve je izvjesnije da neće ni biti tijekom ove sezone. Nije u pitanju samo Zrće, nego i koncerti i sportska i druga događanja koja organiziramo, a na kojima se okuplja po tisuću ili više posjetitelja. Upravo takvim događanjima namjeravali smo oplemeniti predsezonu i posezonu, a ako nam se i ta mogućnost oduzme bit ćemo u nezavidnoj situaciji”.
Dobra je stvar što je gotovo trećina noćenja u Novalji lani bila ostvarena u kampovima, koji se u sadašnjoj situaciji, mogu možda najlakše i najbrže prilagoditi mjerama zaštite od epidemije Covid 19 te otvoriti svoja vrata gostima, poštujući pri tom sve mjere održavanja udaljenosti i izbjegavanja masovnih okupljanja.
S druge strane kako su se polako počele otvarati granice i ublažavaju se mjere zaštite, ipak se pojačava booking i najave dolazaka gostiju što podvrđuju i iz prodajnog sektora najvećeg kampa s kapacitetom od 6.000 gostiju, gdje je krenuo booking posjetitelja iz Njemačke i Austrije. ”Ono što je posebno važno za nas je da ti gosti koji su rezervirali smještaj, sada rezerviraju za znatno duže periode nego li je to bio slučaj zadnjih godina. Godinama je trend bio da se tijekom odmora želi obići čim više destinacija, uz kraće periode boravka u svakoj od njih. Sada, zbog epidemije, to više nije slučaj i gosti rezerviraju smještaj na 15 ili 20 dana, gdje je prosjek bio osam dana”, kaže Šćiran Rizner.
Epidemija koronavirusa će umnogome promijeniti turizam u narednim godinama, u cijelom svijetu pa tako i Novalji, koja se, smatra gradonačelnik Ante Dabo, mora okrenuti diverzifikaciji svoje turističke ponude i na taj način osigurati veću otpornost u kriznim situacijama poput sadašnje epidemije. Posebno se to odnosi na autokampove i nautički turizam, u kojemu je Novalja već krenula u veliki projekt izgradnje marine, kao i druge vidove ponude koji će biti prilagođeni novim trendovima u turizmu.
”Svi iz ovoga moramo izvući pouke. Usmjereni smo već sada na produženje sezone i takozvanu outdoor ponudu. Pejzaži otoka Paga su jedinstveni, od lunjskih maslinika, brojnih staza koje se mogu prilagoditi biciklizmu, preko našeg poznatog »mjesečevog krajolika«, polja, vinograda, do prekrasnih plaža kojih imamo vjerojatno više nego ijedan otok u Hrvatskoj. To su naše prednosti, s kojima moramo proširiti ponudu i na druge vidove turizma, osim partyja. Imamo prednost i kao država, jer smo blizu velikim europskim emitivnim tržištima, iz kojih gosti mogu doputovati automobilom, zahvaljujući i našoj odličnoj cestovnoj infrastrukturi”, kaže Dabo.