Drastičan pad broja redovnika i redovnica! U manje od deset godina, Crkva u Hrvatskoj ostala je bez njih tisuću.
Podaci su to Hrvatske redovničke konferencije. A zašto se mladi sve rjeđe odlučuju na redovnički poziv? Zvone zvona nakon nedjeljne mise, a u Crkvi sve manje onih koji bi mise vodili. Broj redovnika i redovnica pao je za čak tisuću.
“Zato što je to za neke sramotno, odlučiti se za takvo nešto zbog društva. Nekako, o vjeri se priča kao da je to nešto sramotno, a ne kao nešto čime bismo trebali biti ponosno”, smatra Matea Matanić iz Zagreba.
I mladi koji redovito dolaze na misu nude svoje viđenje rješenja – smatraju da bi Crkva trebala biti otvorenija. “Mislim da Crkva treba biti otvorena i imati stav koji je imao Isus – a to je da prihvaća sve u Crkvu”, napominje Splićanka Marija Visković.
Hrvatska ima 3200 redovnika
U Hrvatskoj djeluje 77 redovničkih zajednica, od kojih je 54 ženskih, a 23 muških. Ukupno u zemlji živi 3200 redovnika.
Posjetili smo kapelicu jednog od najstrožih redova – klarisa, koje žive u samostanu bez izlaska u vanjski svijet.
Nove statistike sestru Mariju ne iznenađuju. “Vrlo se malo djece rađa i ne može biti kao nekad što se rađalo u jednoj obitelji po petero i desetero”, ističe Marija Hedviga, članica Reda svete Klare.
Osim demografskih promjena, izazov je i kako prepoznati i prihvatiti vlastiti poziv na redovništvo, kako prema sebi tako i prema drugima. To dobro zna fra Stjepan Brčina, koji je ranije radio kao građevinar, a sa 26 godina potpuno promijenio životni put.
“To je bila intenzivna godina razlučivanja i prepoznavanja znakova, lomljenja unutar sebe i prihvaćanja tog poziva – je li to za mene, hoću li uspjeti, hoću li moći završiti fakultet. Dosta je danas i to što će drugi reći, što će reći roditelji i prijatelji kad saznaju”, govori fra Stjepan, član Hrvatske provincije svetog Jeronima franjevaca konventualaca.
Poziv u nepoznato
Otkako je preuzeo službu odgojitelja na Svetom Duhu, broj učenika u njegovoj župi porastao je s dva na 18. Sve češće dolaze i stariji kandidati, nerijetko u tridesetim godinama.
“To su sad ljudi koji imaju već karijeru i dobar posao, debelo iskustvo životno iza sebe i sad odjednom trebaju prekinuti sa svim tim i ići u nešto nepoznato”, dodaje.
Sličnih priča ima još unutar crkvene zajednice.
“Ne zaboravimo u svojoj mladosti, kakvi su danas mladi, da smo i mi bili nekad takvi i da nismo baš uvijek bili ok. Neko vrijeme isto nisam baš bila redovita vjernica, međutim, evo nakon jedne ispovijedi doživjela sam susret s Gospodinom Isusom Kristom”, prisjeća se sestra Hedviga.
Kako bi što više ljudi doživjelo takav susret, mladi predlažu određene promjene.
“Puno više mladih edukatora, puno više mladih u crkvi, nešto što bi mladima moglo pomoći, neka putovanja zajednička crkvena i takvo nešto”, kaže Matea Matanić.
U zemlji u kojoj se oko 80 posto građana izjašnjava kao katolici, pred Crkvom je izazov da taj postotak i zadrži, piše Tea Mihanović za RTL Danas.hr.
