‘Trenutno vidimo primjere dobre prakse koji postoje, međutim oni uglavnom ovisne o ekološkoj svijesti’
Svake godine u oceanima, procjenjuje se, završi od pet do 13 milijuna tona plastike, a u Europskoj uniji ta se brojka kreće između 150 i 500 tisuća tona, podaci su to Europske komisije. Prije više od mjesec i pol Europski parlament odlučio je stati na kraj suvišnoj plastici, i to do 2021. godine. Kako Hrvatska stoji po pitanju smanjenja uporabe jednokratne plastike te kako je živjeti bez nje, doznaje RTL Danas.
Na život bez plastike i otpada odlučila se 27-godišnja Zagrepčanka Anamarija Prgomet, koja prakticira tzv. Zero Waste filozofiju.
“Prelaskom na veganstvo sam postala empatičnija i shvatila sam da se mali broj plastike reciklira. Kad sam shvatila svjesno da ne želim biti dijelom toga, odlučila sam se na život bez plastike.”
Da plastično više nije fantastično, govore prizori mora prepunog plastike. Prema Europskoj komisiji 80 posto otpada u morima čini upravo plastika. A od toga čak 70 posto ovi proizvodi kojima bi se za dvije godine konačno trebalo stati na kraj, odlučio je Europski parlament krajem ožujka.
Ispijanje omiljenog napitka kroz plastičnu slamku više neće biti moguće. Mijenjat će se i higijenske navike. Plastični štapići za uši odlaze u povijest, kao i plastični tanjuri i pribor. Sve to do 2021. godine. Što se tiče Hrvatske, ekološki osviješten je Zlarin. Otok koralja službeno je postao mjesto bez uporabe jednokratne plastike.
Ujedno, od ove godine se plastične vrećice naplaćuju. Svaki Hrvat na godinu potroši 400 plastičnih vrećica, a ukupno ih se upotrijebi 800 tisuća tona. Tek se jedan posto reciklira. Nije ni to sve, bez jednokratne plastike ostaje rovinjski hotel Adriatic koji je prvi napravio takav korak. Završio je nedavno i zagrebački festival Welcome Spring Festival, na kojem nije bilo plastike.
“Trenutno vidimo primjere dobre prakse koji postoje, međutim oni uglavnom ovisne o ekološkoj svijesti. Nisu toliko motivirani nacionalnom legislativom”, govori Marko Košak iz Zelene akcije pa dodaje:
“Već sad se može izmjeniti pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu, zajedno s drugim podzakonskim aktima kako bi bili stimulirani trgovci, proizvođači, građani i građanke da promjene navike, proizvodnju i način proizvodnje.”
Donna Diana Prćić
Više u VIDEOPRILOGU:
