Probijena je psihološka granica od 10 kuna. I nije ovo prva psihološka granica koja je probijena
Napad na naftna postrojenja u Saudijskoj Arabiji – najvećem svjetskom izvozniku nafte – ozbiljno je zaljuljao globalno naftno tržište. Cijene su preko noći skočile, situacija je neizvjesna i pitanje je koliko će tek rasti.
Probijena je psihološka granica od 10 kuna. I nije ovo prva psihološka granica koja je probijena. Hrvatska je prošle godine proizvela 790 tisuća kubika nafte i milijardu i 300 milijuna kubika plina.
Još jedan utorak i poskupljenje goriva. Pun spremnik skuplji je za 15 i pol kuna.
“Nije dobro. Cijena goriva u Njemačkoj i Skandinaviji je možda kunu veća nego u Hrvatskoj. Za naš standard puno previsoko”, jasno će Vjekoslav iz Varaždina.
“Ja nemam veliki rezervoar, tako da će biti 350, 400 kuna sad više”, dodaje Marija iz Zagreba.
“Koliko vam košta kad napunite cijeli tank? Sad ćemo vidjeti. Prvi put tankiram, ali 450, 460 kuna”, kaže Bojan iz Koprivnice.
Psihološke granice
Prošli tjedan cijene nafte na svjetskim tržištima porasle su oko 6 posto zbog napada na najveće naftno postrojenje u Saudijskoj Arabiji.
Drugim riječima srezana proizvodnja velike naftne sile znači i podizanje cijena. No, uz povećanje cijena goriva mogu li se očekivati i druga poskupljenja?
“U Hrvatskoj s obzirom na naš geografski položaj i na puno prijevoza svake robe ako cijene goriva ostanu na ovoj razini, može se očekivati da će dosta roba i usluga poskupjeti. Ako se cijene goriva vrate na ono stanje prije dva – tri tjedna onda ne bi trebale poskupjeti”, govori Igor Dekanić s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
I da poskupe, ne bi to bio prvi put. I prije su prijevoznici bili prisiljeni razmišljati o poskupljenju karata zbog povećanja cijena goriva.
“Ovo što oni rade svakih 15 dana je zbunjujuće. Mi na trzistu vise ne znamo kako bi poslovali i na koji način bi se prilagodilu korisniku usluge”, govorio je direktor autoprijevoznika Božo Grgurić 11. svibnja 2006.
“Svaki dan putujem radi posla. Prijevoza drugoga nemam, onda idem autobusom.”
Bilo je ovo prije 11 godina. Cijene su bile niže nego danas. Običnim pretraživanjem lako je doći do podataka. 1999. litra eurosupera 95 stajala je 4 kune i 3 lipe. Deset godina kasnije poskupjela je za 98%. Dvadeset godina od one četiri kune skočila je pak 151% ili dva i pol puta. Na 10 kuna i 12 lipa.
Kako tada tako i danas pričalo se o psihološkim granicama.
“Za kojeg je obećano da će se braniti da bude granica od 8 kuna maloprodajne cijene Sad je došlo do probijanja te granice i bilo je samo pitanje vremena kad će se probiti ta granica”, govorio je Dekanić 27. prosinca 2007.
Igor Dekanić, naftni stručnjak i danas – 12 godina poslije kaže – psihološke granica se itekako pomjerila. Objašnjava, to je termin skovan prije 30 godina.
“Kad su američki i energetski eksperti tadašnji kad su cijene bile 20 dolara po barelu su 50 dolara proglasili psihološkom granicom. Psihološka granica kao kategorija ja bih rekao je marketinsko političko atraktivni pristup i nema svojih realnih opravdanja”, kaže.
“Oni kažu pa nije nista za jedan rezervoar, ali ja nikad ne napunim rezervar. Ne mogu. Previše je to.”
“A nezamjetno je, ali litra po litra je puno litara.”
Nema Vlade ni premijera koji nisu pričali o cijenama goriva
“Za moj džep je. Pogotovo imam malo dete, pa da vidite kako se to osjeti. A ne mogu nikam s malim detetom bez auta.”
Nema Vlade ni premijera koji nisu pričali o cijenama goriva. Poskupljenja, usklađivanja, pa sve do izrada plana.
“Ne želim biti zli prorok, ali definitivno da je honey moon s cijenama energenata završio, znači medeni mjesec na hrvatskom. Prema tome, cijene energenata na svjetskom trzistu idu prema gore”, govorio je bivši predsjednik Vlade Ivo Sanader 20. travnja 2006.
“Mi smo kao Vlada svoje napravili nedavnim zahvatom us sustav trošarina i to je to što smo rekli. To je ta mjera koju Vlada može poduzeti”, poručivala je bivša predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor 4. travnja 2011.
“Što bude manje novca od trošarina zbog niže cijene po barelu nafte značit će i da je gorivo jeftinije, pa će im ostati vise novca za istu količinu goriva i onda mogu kupiti nesto novo”, govorio je bivši predsjednik Vlade RH Zoran Milanović 16. prosinca 2014.
Jeftinije u Sloveniji s većim plaćama, ali i u Srbiji i BiH
Hrvatska proizvodi oko 20% svoje potrošnje nafte i oko 50% potrošnje plina. No, kad se gleda na maloprodajne cijene, to izgled ovako u eurima po litri. U Hrvatskoj je litra oko euro i 33 centa. Jeftinije je u Sloveniji s većim prosječnim plaćama, ali i u Srbiji i Bosni i Hercegovini. U Saudijskoj Arabiji ćete litru platiti oko 53 centa, a u SAD-u 72.
“Kod nas su cijene goriva skuplje, zašto? Zato jer su nafta i naftni derivati najoporeziviji proizvodi. Zahvaljujući naftnim prihodima i prihodima od naftnih derivata jer otprilike 60% od maloprodajne cijene završi u nekom od oblika poreza ili paradržavnih davanja zahvaljujući tome hrvatski proračun dobro živi već zadnjih nekoliko godina”, jasno će Dekanić.
Za zorniji prikaz koliko nafte proizvedemo dovoljno je reći da je iznos hrvatske proizvodnje na godinu jednak kao Saudijske Arabije u jedan i pol dan.
Leona Šiljeg
Foto: RTL
Više u VIDEOPRILOGU: