Istraživanje je pokazalo da su u najlošijem fizičkom stanju prometni policajci
Istraživanje Damira Lauša, Danijela Jurakića i Marijana Jozića pod nazivom “Prevalencija tjelesne aktivnosti i sedentarnog ponašanja policijskih službenika u RH: populacijsko – presječno istraživanje” objavljeno u svibnju ove godine u časopisu “Policija i sigurnost” pokazalo je da je čak trećina policijskih službenika u Hrvatskoj ispodprosječno aktivno, piše Jutarnji list.
Autore je zanimalo te su istraživali koliko su hrvatski policijski službenici fizički aktivni, ima li kakve razlike u razini njihove aktivnosti u odnosu na vrstu policije kojoj pripadaju, zanimala ih je i distribucija tjelesne aktivnosti u različitim domenama njihova života ( koliko se kreću na poslu, koliko u slobodno vrijeme, a koliko tijekom transporta) te koliko vremena tijekom dana provedu sjedeći, piše Jutarnji list.
Prikupljen je uzorak od 1820 slučajno odabranih muških policijskih službenika (slično istraživanje na ženama provedeno je još 2017.).
Prometni policajci pritom su se pokazali najproblematičnijima kad je u pitanju tjelesna aktivnost: čak 41 posto njih, pokazali su rezultati, nedovoljno se kreću, posebno u odnosu na kriminaliste i temeljne policajce kod kojih je ta brojka ipak nešto niža, točnije 27 posto.
Prema standardu Svjetske zdravstvene organizacije, smatraju sve one osobe koje tjedno provode manje od 150 minuta u umjerenoj, odnosno 75 minuta u intenzivnijoj tjelesnoj aktivnosti, upozoravaju autori.
Istraživanje je tako pokazalo da čak trećina hrvatskih policajaca tjedno ne odradi niti dva umjerena treninga, što je prilično začuđujuće s obzirom na prirodu policijskog posla. Posebne su razlike potom otkrivene kad se ispitivalo o razini tjelesne aktivnosti provedene tijekom rada, slobodnog vremena ili transporta.
Značajno najviše ukupne tjelesne aktivnosti tako provode pripadnici temeljne policije, a temeljni policajci pritom su najaktivniji i tijekom radnog vremena. Kad je u pitanju slobodno vrijeme, i ovdje su pripadnici prometne policije najneaktivniji, a između temeljne i kriminalističke policije, ispada, nema značajnih razlika. Ono što je znakovito jest da hrvatski policajci prosječno dnevno u sjedećem položaju provedu 360 minuta odnosno čak šest sati, a ovo je jedina kategorija u kojoj prometni policajci ostvaruju najbolje rezultate s obzirom na to da među sve tri vrste policije u sjedenju dnevno provode najmanje vremena, 330 minuta dok su kriminalistički policajci, s prosječno 420 minuta tjedno provedenih u sjedenju, ostvarili najlošije brojke.
Osim toga, autori upozoravaju kako statistika pokazuje da muškarci u općoj populaciji tijekom radnog vremena u tjelesnoj aktivnosti provode znatno više vremena od policajaca, dok su policajci od opće muške populacije u tjelesnoj aktivnosti bolji isključivo kad je riječ o slobodnom vremenu.
Podaci upućuju na zaključak da se policijski posao u Hrvatskoj može smatrati pretežno sjedilačkim zanimanjem zbog čega je potrebnom provoditi postupke i mjere za unapređenje tjelesne aktivnosti i spreme, poručuju autori.
MUP priznaje da je problem postoji, ali kaže da “nije alarmantno”
U MUP-u kažu da podaci nisu alarmantni jer pokazuju da dvije trećine službenika prakticira primjerenu razinu aktivnosti te daju mogućnost kreiranja modela kako bi u budućnosti pokazatelji bili bolji.
Rezultati istraživanja će, kažu, poslužiti za planiranje budućih testiranja provjere tjelesne sposobnosti i kreiranje preporuka za njih same o važnosti tjelesne aktivnosti.
MUP poručuje da će preporuka policajcima biti zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje, jednako kao i dosljedno provođenje policijskih programa, među kojima su trening opće tjelesne pripremljenosti, borilačkih sportova i vještina, situacijske primjene sredstava prisile i drugi programi, piše Jutarnji list.
Vijesti.hr
