Zbog odluke Ustavnog suda kojom bi se do kraja godine trebao izmijeniti i dopuniti Zakon o hrvatskom kvalifikacijskom okviru, 55.000 sadašnjih i 50.000 bivših polaznika veleučilišta prilikom zapošljavanja moglo bi ostati bez svog zvanja, odnosno biti degradirani na srednjoškolsko obrazovanje
Oko 55.000 polaznika stručnih studija te još 50.000 onih koji su ih završili, mogli bi nakon 31. prosinca ostati bez svoje stručne kvalifikacije. Naime, ako se primijeni odluka Ustavnog suda te izmijeni i dopuni Zakon o hrvatskom kvalifikacijskom okviru, njima bi pri zapošljavanju, umjesto stručnog studija, moglo pisati srednjoškolsko obrazovanje.
Osim prijedloga bivše ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak, studenti se ne mogu nadati ničemu. Naime, novi ministar Radovan Fuchs trebao je prošloga tjedna ugostiti predstavnike splitske inicijative 300=300 kako bi raspravili novi zakonski okvir koji bi uključivao i studente stručnih studija. No, sastanak im je otkazan dok su oni već bili na putu prema Zagrebu. Dodatno ih je razočaralo i što ministar nije trznuo na njihov apel prilikom svog nedavnog posjeta Splitu, gdje je otvorio Studentski dom Bruno Bušić.
Zbog toga su se obratili nekolicini saborskih zastupnika. Čvrsto obećanje da će se založiti za njih u Saboru su dobili od Dalije Orešković, Marijane Puljak i Bože Petrova, a Darko Klasić iz HSLS-a u svom je saborskom obraćanju već naveo primjer medicinskih sestara ili policijskih službenika koji bi mogli ostati bez kvalifikacije te je pozvao na što brže usvajanje europskih standarda.
Dopuštenje, pa diskreditacija
Posljedica je to nekontrolirane pojave raznih veleučilišta, odnosno bivših viših škola, koje su zatrpale obrazovni sustav u devedesetima. Akademska zajednica je na njih i njihove diplome gledala svisoka, što je bilo i razumljivo s obzirom na ogromnu razliku u količini truda i stečenih znanja. Tadašnji, uglavnom privatni osnivači tvrdili su da pripremaju ljude za tržište rada, jer se na stručnim studijima stječu praktična znanja. Time se domaće obrazovanje nastojalo svrstati uz bok zapadnjačkima.
No, neki manevre oko Zakona o HKO-u tumače udarom na privatni sektor, jer im nije jasno zbog čega su sveučilišta prvo dopustila, a zatim diskreditirala rad veleučilišta. U tome najviše prednjači rektor Sveučilišta u Zagrebu, Damir Boras, koji je s kolegama s nekoliko pravnih fakulteta po drugi put podigao ustavnu tužbu tvrdeći da kvalifikacija polaznika stručnih studija nije u skladu s ishodima učenja.
“Iako puno nas zna da često savladavamo potpuno isto gradivo s istim fondom sati što nam potvrđuju i profesori, svejedno smo diskriminirani. Najviše bi trpjeli oni koji su završili zdravstvena veleučilišta poput medicinskih sestara, fizioterapeuta, laboranata… Oni koji su među njima već zaposleni više ne bi imali odgovarajuću kvalifikaciju koja im je potrebna za radno mjesto koje obavljaju, što smatramo nedopustivim. Osim toga, ovakva degradacija i diskriminacija stručnih studija dovela bi do smanjenja upisa na te studije, a moguće čak i njihova potpunog uništenja”, poručila je za Slobodnu Dalmaciju Dijana Radovniković, predstavnica inicijative 300=300 i studentica Sveučilišnog odjela za stručne studije u Splitu.
Europske preporuke
Smatra kako se radi o formi, a ne sadržaju zakona, pritom ističući kako su ustavni suci već dvaput donijeli istu odluku. Dodaje da je zbog Europskog kvalifikacijskog okvira (EQF), koji nije obvezan, već preporučljiv za države članice Europske unije, u većini njih ovakav scenarij nemoguć. Naime, u pojedinim zemljama, prema smjernicama EQF-a, prvostupnički studiji, kako sveučilišni, tako i stručni, na istoj su razini, a isto vrijedi i za magistre i specijaliste struke.
“Prije svega smatramo da treba donijeti Zakon koji ne bi bilo moguće proglasiti neustavnim. Treba nam dugoročno rješenje, kako se ne bi ponavljala ista situacija svakih nekoliko godina. Taj bi zakon trebao biti usklađen s EQF-om, kao i u drugim europskim državama. Slažemo se da stručni i sveučilišni studiji nisu jednaki, ali smatramo da su jednako vrijedni s obzirom na to da stručni studiji pripremaju studente za izravno uključenje na tržište rada, dok sveučilišni usmjeravaju studente prema znanosti i znanstvenom radu”, zaključuju splitski studenti stručnih studija.
Net.hr
