Google Mobility Report pokazuje da su hrvatski građani i bez naredbi prorijedili odlaske u restorane, kafiće, šoping, kina…
Svakim danom sve veći broj zaraženih od Covida 19 ‘natjerao’ vlade niza europskih zemalja da ponovno proglase manje ili više strogi lockdown. U Hrvatskoj to još uvijek nije opcija, premda su prošli tjedan neslavni rekordi u broju novozaraženih, hospitaliziranih i umrlih bili obarani iz dana u dan. Nacionalni stožer civilne zaštite i premijer Andrej Plenković vjeruju u učinkovitost novih, strožih mjera koje su od prošlog utorka na snazi, mada su one daleko blaže nego u drugim zemljama.
S druge strane, građani sami kao da su se disciplinirali – tijekom blagdana Svih svetih na gradskim grobljima vladali su posebni režimi, redarska služba obavila je dobar posao, a i građana koji su obilazili počivališta svojih najmilijih bilo je manje nego je uobičajeno, pa je u Zagrebu recimo autobusa bilo i previše.
Zabrane na snazi
A koje su mjere u Hrvatskoj uopće na snazi? Nije loše podsjetiti: zabrana održavanja svih javnih događanja i okupljanja na kojima je više od 50 osoba na jednom mjestu; na svadbenim svečanostima može biti prisutno najviše 30 osoba baš kao i na posljednjim ispraćajima i polaganjima, dok na ostalim privatnim svečanostima može biti prisutno najviše 15 osoba; sportska natjecanja mogu se održavati samo bez gledatelja; javna događanja, te okupljanja i svečanosti svih vrsta mogu trajati najdulje do 22.00 sata, osim svadbenih svečanosti koje mogu trajati najdulje do 00.00 sata; zabrana prodaje alkoholnih pića u vremenu od 00.00 sata do 6.00 sati…
Predstavljajući mjere ministar unutarnjih poslova i šef Stožera Davor Božinović dotaknuo se i lokalnih stožera. Ako na nekom području postoji ublažena epidemiološka odredba, ona će se, kazao je Božinović, morati redefinirati. Lokalno stožeri mogu primijeniti samo mjere koje su strože od donesenih.
Lokalne mjere još i strože
Na internetskim stranicama Civilne zaštite mogu se naći i spomenute mjere i odluke koje su se do sada donosile, pa tako i one donesene na prijedlog lokalnih stožera civilne zašite. Uvid u odluke detektira kako su od područja do područja postoje specifičnosti uvjetovane stanjem na terenu.
Sinjska krajina
Na području gradova Sinja, Trilja, i Vrlike te općine Dicmo, Otok i Hrvace išlo se strože. Sudeći po mjerama što ih je predložila Civilna zaštita Splitsko-dalmatinske županije a prihvatio Nacionalni stožer, tu je poprilično nastradala kultura. Odlukom su tako odgođene sve društvene i javne manifestacije (priredbe, izložbe, znanstveni skupovi, razne manifestacije…) koje se održavaju u zatvorenim prostorima. Odluka propisuje i odgodu proba i okupljanja amaterskih udruga u području kulture i drugih glazbenih i umjetničkih izvedbi, baš kao i pojačan nadzor održavanja svadbenih priredbi.
Sport je prošao nešto bolje, tu se ne naređuje odgoda već se ‘samo’ preporuča. Preporuka je odgode treninga sportskih udruga i kolektiva u mlađim dobnim kategorijama koje nemaju službena natjecanja i održavaju se u zatvorenom prostoru. Tu je i preporuka sportskim udrugama i kolektivima da za mlađe kategorije koji imaju službena natjecanja organiziraju treninge na način koji skraćuje boravka u zatvorenom i da pri tom ne koriste svlačionice i tuševe.
Za spomenuto područje preporuča se i povećanje broja autobusa koji prevoze učenike osnovnih i srednjih škola kao i povećanje broja autobusa u javnom linijskom prijevozu na frekventnim linijama, a zanimljivo je da se prijevoznicima preporuča da izrade protokole za vozače koji će onemogućiti vožnju u autobusu putnicima bez nošenje maski. Ništa manje važna i znakovita nije ni preporuka da se obiteljska okupljanja i druženje ograniče na osobe iz istog kućanstva.
Varaždin
Stožer civilne zaštite Varaždinske županije tražio je i dobio odluku koja precizira “obavezno pravilno korištenje maski za lice ili medicinskih maski na način da prekrivaju nos i usta u zatvorenim prostorima u kojima se obavljaju javne i gospodarske djelatnosti te odvijaju manifestacije, kulturni i drugi programi te vjerska i druga društvene okupljanja“. Daje se i preporuka da se ne organiziraju okupljanja i proslave u stanovima i kućama, a za sva vjerska okupljanja se kaže da se mogu održavati isključivo uz pridržavanja svih propisanih epidemioloških mjera. Odluka precizira koliko to osoba može primiti ugostiteljski objekt. Tu je i mjera koja propisuje da u ugostiteljskom objektu može biti prisutno najviše onoliko osoba koliko ih objekt može primiti na način da od korisne površine objekta (bez skladišta, kuhinje i sl.) po svakom gostu ima 4 metra četvorna površine.
Najviše 10 osoba
Vukovar, Đulovec, Ličko-senjska županija
Nove mjere Nacionalnog stožer dokinule su, do daljnjeg, neka popuštanja pojedinih lokanih stožera, primjerice ona po pitanju svadbi. Van snage je tako odluka Stožera civilne zaštite Vukovarsko-srijemske županije da na svadbama može biti prisutno najviše 100 osoba, ali samo u prostorima u kojima se za jednu osobu može osigurati najmanje 4 metra četvorna površine. Taj je broj srezan na 30 osoba.
Ima, međutim općina kojima je i 30 osoba na kupu previše. Zanimljiva je Odluka o izmjenama odluke o uvođenju nužnih epidemioloških mjera za područje Općine Đulovec. Tu se išlo skoro pa do kraja s obzirom da se okupljanja na javnim površinama ograničavaju na najviše 10 soba, a i na privatnim i proslavama i svečanostima može biti prisutno najviše 10 osoba. Specifičnost Ličko–senjske županije mogla bi biti mjera koja propisuje da se na sahranama sućut ožalošćenima ne smije izraziti bliskim kontaktom.
Više smo vani, manje u javnom prijevozu, kafićima, kinima…
Spomenute mjere, kako one na nacionalnoj razini tako i one donesene na inicijativu lokalnih stožera civilne zaštite, ali možda ponajviše sama pandemija, mijenjanju ipak navike stanovništva. Pokazuje to istraživanje kompanije Google (Google mobility report) o utjecaju Covida 19 na kretanje stanovništva. Naime, Google pomoću aplikacija u pametnim telefonima prati kretanja ljudi po karti, te uočava promjene i trendove.
U rujnu i listopadu stanovništvo Hrvatske u restorane, kafiće, šoping centre, kina, muzeje, kazališta išlo je 17 posto manje od prosjeka koji je izračunat na osnovu podataka iz siječnja i veljače u vrijeme prije Covida. I u nabavku se išlo manje, odnosno tri posto manje od uobičajenog se išlo u kupovinu namirnica i higijenskih potrepština. No, zato je Covid za čak 36 posto povećao izlete u prirodu, nacionalne parkove, plaže, parkove i šume. Većem boravku vani svakako je pridonijelo lijepo vrijeme, baš kao i činjenica da se na otvorenom i za topla vremena teže zaraziti virusom.
Hrvatski stanovnici smanjili su i korištenje javnog prijevoza, za njim posežu 18 posto manje nego je bilo uobičajeno. Za jedan posto je povećan i boravak kod kuće i u mjestu boravišta, dok je odlazaka na posao za osam posto manje od prosjeka.
Veliki pad posjeta mjestima za zabavu
Istraživanje Googlea daje i podatke po hrvatskim županijama. Trendovi su u svim županijama slični; izlazak na otvoreno je u porastu, dok smo ostale uobičajene aktivnosti smanjili u odnosu na dosadašnju praksu. Potrebu da su čim više na otvorenom najviše je imalo stanovništvo Zadarske županije gdje je zabilježen porast od velikih 103 posto. Plus bilježe i Splitsko – dalmatinska županija (53 posto), Dubrovačko-neretvanska (26 posto), zatim Karlovačka županija (79 posto), baš kao primjerice i Primorsko-goranska (57 posto). Jedina županija gdje prema ovom istraživanju nije zabilježen rast u ovoj kategoriji, već što više značajan pad, je Varaždinska županija. Tu je pad čak 49 posto u odnosu na prosjek, no nije jasno što je tome uzrok.
Grad Zagreb bilježi najveći pad u kategoriji zabave i rekreacije, u kino, kazalište, šoping i sl. išlo se 25 posto manje od prosjeka, dok se recimo u Istri, koja je u tom razdoblju imala jako dobru epidemiološku sliku, navike nisu mijenjale. Nabavka osnovnih namirnica negdje je pala poput Primorsko-goranske županije (9 posto) a negdje je i veća od prosjeka, primjerice u Sisačko-moslavačkoj županiji gdje je zabilježen plus od 17 posto. Javni prijevoz svuda se koristi manje, a pad je najveći u Zagrebu (29 posto), Istarskoj županiji (26 posto), Sisačko-moslavačkoj županiji (24 posto). Na radno mjesto se, pomalo suprotno očekivanjima i preporukama, odlazi ponegdje i više nego inače, recimo Šibensko-kninskoj županiji gdje je zabilježeno povećanje od 14 posto. S druge strane tog spektra stoji među ostalim Brodsko-posavska županije s minusom od 18 posto. Tamo gdje je dom boravi se neznatno više nego se to činilo i inače, prije pandemije.
Ponoviti na koncu valja da se podaci odnose na razdoblje rujna i listopada koji su obilovali dobrim vremenskim prilikama i nešto boljom epidemiološkom situacijom. Koliko će jesen, a onda i zima mijenjati statistiku s obzirom da će nas lošije vremenske prilike natjerati u zatvorene prostore, ostaje vidjeti. Poštivati zadane mjere biti će od presudne važnosti, u protivnom i lockdown je opcija.
Video dana: