“Plesanje politike s virusom“ može se okrenuti protiv te iste politike, poručuje Ivan Đikić
Znanstvenik Ivan Đikić, potaknut razvojem situacije s koronavirusom u Hrvatskoj, ali i potezima Nacionalnog stožera te Vlade RH, uputio je pismo premijeru Andreju Plenkoviću u kojem otvoreno kritizira neke članove Stožera i način na koji upravlja pandemijom u Hrvatskoj. Također je prozvao i Plenkovića da se prema njemu osobno odnosi s “dozom omalovažavanja” iako se od početka pandemije kao znanstvenik bavi upravo covidom-19.
Đikić je između ostalog istaknuo da se u javnost plasiraju netočne informacije o virusu i mjerama – od toga da glavni epidemiolog Krunoslav Capak tvrdi da ne vidi korist od strogih epidemioloških mjera, dok članovi Vladinog Znanstvenog savjeta (Primorac, Radman i Lauc) javnosti poručuju kako postoje utemeljene indicije da je virus oslabio, da je dobro da se virus širi u mlađoj populaciji, da nema povećanja smrtnosti zbog covid-19, što je, ocjenjuje Đikić, znanstveno neutemeljeno.
Pozvao je Vladu da donese strože mjere upravo kako bi se izbjegao lockdown i policijski sat te mnogo gore posljedice s obzirom da svjetski stručnjaci predviđaju da će najgori period u pandemiji biti prva tri mjeseca 2021.
Pismo profesora Ivana Đikića prenosimo u cijelosti:
“Današnja situacija u Hrvatskoj je izrazito ozbiljna, a podaci koji su javno dostupni (broj
zaraženih, hospitaliziranih, teško bolesnih, na respiratorima i nažalost 794 umrlih) predstavljaju alarm za stručnjake koji su i javno iznijeli svoja upozorenja: članovi znanstvenog Savjeta Vlade RH profesori Branko Kolarić i Nenad Ban, predsjednik Hrvatske liječničke komore dr. Krešimir Luetić, bivši rektor Sveučilišta u Rijeci prof. Pero Lučin, ja osobno kao i drugi.
Svjetski stručnjaci predviđaju da će najteže vrijeme ove pandemije biti od prosinca 2020. do ožujka 2021. godine, te da bi pod pretpostavkom dolaska cjepiva početkom 2021. godine, situacija mogla biti pod kontrolom tek krajem 2021. godine. Stoga je neophodno pripremiti pravilne, dugoročne i sveobuhvatne mjere u borbi protiv covid-19 u Hrvatskoj.
Pažljivo sam slušao Vašu konferenciju za novinstvo u petak nakon sastanka Vlade sa
znanstvenim savjetom, očekujući informiran i odlučan odgovor premijera na aktualnu situaciju. On bi se sastojao u prezentiranju točnih podataka o širenju zaraze te najavi strategije Vlade RH u borbi protiv covid-19 koja treba sadržavati precizan plan točno definiranih mjera (u grupama A, B, C) za zaštitu zdravlja i gospodarstva. Takve mjere bi bile predvidive i stupale na snagu s obzirom na tjedni prosjek zaraženih (npr. veći od 2000 ili 3000 ili 5000 zaraženih) ili umrlih osoba (npr. veći od 30 ili 50 ili 100).
Nažalost, Vlada RH još uvijek nije prezentirala takav jasan plan i strategiju svojim
građanima. Znamo da u borbi protiv covid-19 zakašnjela reakcija može dovesti do povećanog gubitka ljudskih života, ekonomskih gubitaka i slabljenja povjerenja građana u sustav. Mnoge EU zemlje su stoga već izradile i prezentirale slične planove, i te mjere se danas primjenjuju i djeluju u smanjivanju pandemije prema brojnim pokazateljima.
S druge pak strane, u Hrvatskoj se često zbunjuje javnost plasiranjem netočnih informacija o samom virusu i mjerama, što ne doprinosi našem uspjehu u borbi protiv virusa. Primjerice, glavni epidemiolog Republike Hrvatske gospodin Capak tvrdi da ne vidi korist od strogih epidemioloških mjera, dok članovi Vladinog Znanstvenog savjeta (Primorac, Radman i Lauc) javnosti poručuju kako postoje utemeljene indicije da je virus oslabio, da je dobro da se virus širi u mlađoj populaciji, da nema povećanja smrtnosti zbog covid-19, da će virus sam nestati mutacijama, te ako želimo samo
imati minimalan broj mrtvih, trebamo pustiti pandemiju da se slobodno širi i ubije 0.1 ili 0.2 % populacije, uglavnom starijih i bolesnih.
Zadatak Vlade je takve netočne podatke i lažne vijesti korigirati čak i onda kad one iziskuju nepopularne odluke i poteze, jer danas nije vrijeme da se istina i točni podaci tretiraju kao da su lažne vijesti, a prave lažne vijesti šutke se odobravaju. „Plesanje politike s virusom“ može se okrenuti protiv te iste politike, i u budućnosti dovesti do ogromnih ljudskih i ekonomskih gubitaka, i tek time izazvati socijalne nemire i neželjene scene koje svakako trebamo izbjeći.
Upravo radi toga ustrajno apeliram na Vas i Vladu RH da prezentirate točne podatke i donesete potrebne mjere protiv covid-19. Ohrabrujuće je da većina članova Znanstvenog savjeta Vlade ukazuje da su točni znanstvenih podaci i adekvatno stroge mjere pravilni put u rješavanju ove krize.
Siguran sam da detaljno pratite primjere iz inozemstva, no ovdje ističem jedan posebno poučan: izračun stručnjaka u SAD-u u ožujku, da će do kraja godine biti 200.000 umrlih, njihovi političari su primili s omalovažavanjem. Izgubljeno je vrijeme, u kojemu je predsjednik SAD-a odbijao suradnju sa znanstvenim krugovima, ignorirao njihove apele i oslanjao se na neke „vlastite“ podatke. Naknadno i prekasno uvođenje mjera rezultirao je strašnim posljedicama: broj umrlih u Americi je najveći na svijetu, danas oko 240.000 a tek smo na početku studenog!
Neodgovorno, tragično i bespotrebno, to se moglo prevenirati da se je imalo više sluha za apele znanstvenika s kredibilitetom, umjesto „plesa sa znanstvenim oportunistima“ kojima u fokusu nije bila točnost podataka i profesionalni kriteriji nego konformističko podilaženje politici. Srećom, situacija u SAD-u sada se mijenja čemu idu u prilog i pozitivne i optimistične izjave novoizabranog predsjednika Joe Bidena koji prioritet daje znanosti i stručnjacima, ističući zajedništvo i potrebu ujedinjavanja snaga u borbi protiv ove ozbiljne pandemije.
Upravo u tom duhu suradnje i s obzirom na razumijevanje velike odgovornosti i važnosti zajedničkog djelovanja svakog od nas, ne želim posebno komentirati Vaše izjave na konferenciji za novinstvo u petak koje su, u spominjanju mojega imena i mojih nastojanja, bile izrečene s dozom omalovažavanja. Takav diskurs u našoj komunikaciji ne podržavam niti ga želim prihvatiti. Stoga ću te izjave pripisati Vašoj preopterećenosti a ne namjeri da me diskreditirate kao znanstvenika.
Podsjetit ću Vas na to da od veljače neprestano i gotovo danonoćno radim u borbi protiv covid-19, gdje sam postignuo svjetski priznate znanstvene rezultate, te da nastojim građanima i medijima predstaviti recentne podatke kad god me to zatraže.
Zbog sveg izrečenog, želim Vam poslati molbu da kao predsjednik Vlade RH svojim
govorom umanjite sukobe u medijskom prostoru, te Vam osobno pružam ruku profesionalne suradnje i pomoći u rješavanju ove ozbiljne krize u Hrvatskoj. Ne moramo se slagati u svim pogledima, ali moramo vjerovati točnim i sveobuhvatnim podacima na temelju kojih možemo zajednički pronaći bolja rješenja. Važnost rješavanja ove krize daleko nadmašuje moguća osobna neslaganja, tražeći od svakog od nas visoki profesionalizam i maksimalnu odgovornost.
Osobno ću i dalje nastaviti s javnim radom i prezentirati meni dostupne podatke a voljan sam, u okviru svojih profesionalnih ekspertiza, pomagati i neovisnoj grupi stručnjaka u Hrvatskoj (think tank) iz raznih područja (medicine, ekonomije, gospodarstva, financija, tehnologija, socijale, prava, medijske prezentacije). Takvi savjeti mogu Vama i Vladi biti od pomoći u pripremanju ozbiljne i sveobuhvatne strategije jer ponavljam, ispred Hrvatske su veliki izazovi u zdravstvenom
sustavu, utjecaju na socijalno ugrožene ljude, radnike, gospodarstvo i financijsku stabilnost cijele države.
Zaključit ću utemeljenom izjavom predsjednika Hrvatske liječničke komore dr. Krešimira Luetića: „Strože mjere treba uvesti već sada upravo zato da bismo izbjegli potpuni lockdown i policijski sat. Jer, ako se strože mjere ne uvedu odmah, sasvim će izgledno doći do značajnog preopterećenja zdravstvenog sustava, čime potpuni lockdown postaje neminovnost.“
Na taj način smo u proljeće u Republici Hrvatskoj uspješno blokirali širenje pandemije.
Držim da to možemo postići i danas ali samo ako u borbi s covid-19 donesemo plan mjera utemeljenih isključivo na stručnim podacima i sustavno osnažujemo odgovornost svih građana Republike Hrvatske”, zaključuje Đikić u svojem pismu.
Vijesti.hr
