Nedavno otvoren Lürssen dizajn center Kvarner je projektni biro uglednog njemačkog proizvođača brodova
Iako je percepcija javnosti da je brodogradnja u Hrvatskoj u prilično lošem stanju, postoji jedan njezin vitalni dio koji je itekako konkurentan i cijenjen na svjetskoj sceni te je u konstantnom uzlaznom trendu. Riječ je o brodograđevnom i strojarskom inženjerstvu, poslovima za koje je potreban kvalitetan, školovan i iskusan kadar, a plaće u tom segmentu su dosta iznad hrvatskog prosjeka. Upravo za takve poslove Rijeka se pozicionirala kao hub za koji Tehnički fakultet producira kadrove, a tvrtke u kojima stječu iskustva i napreduju koriste svaku priliku da ih zaposle odmah nakon diplome. Mnoge tvrtke zapošljavaju studente tehničkih fakulteta već tijekom studija ne bi li izbrusili njihova znanja i vještine do same diplome, piše Luka Benčić za novac.jutarnji.hr.
Procjenjuje se da u sektoru inženjerstva u brodogradnji u Rijeci trenutačno radi između 800 i 1000 ljudi, a aktivno je pedesetak tvrtki, od kojih najveća ima više od 100 zaposlenika. Taj sektor plod je 3. maja i nekadašnjeg Brodoprojekta, iz kojih su 90-ih niknule prve privatne tvrtke za brodograđevno inženjerstvo. Dobar glas koji je riječke inženjere pratio u inozemstvu osigurao im je prve poslove, orijentiravši ih prema izvozu. Budući da obim posla u sektoru raste, raste i potražnja za inženjerima, tako da se radi o vrlo poželjnim radnim mjestima. Iako sve to djeluje idealno, postoje i određeni nedostaci koji su povezani sa sudbinom hrvatskih brodogradilišta – ona su nekada radila cjelovit proizvod, od dizajna do elektrike i stolarije, dakle sve detalje koji su hranili cijelu mrežu kooperanata. Smanjenjem opsega posla u brodogradnji suzio se i prostor u kojem zaposlenik razvija svoje vještine i know-how.
– Koliko god kreativne poslove radio, zaposlenik više nema priliku raditi i one najkreativnije poslove te za to biti adekvatno plaćen, nego je najčešće podrška u poslovima za strana brodogradilišta i njihove projektne urede.
No, brodogradilišta, zbog riječkih inženjera, dolaze u Rijeku. Lürssen je vodeće njemačko brodogradilište, u privatnom vlasništvu, prepoznatljivo u svijetu po gradnji luksuznih megajahti projektiranih po specijaliziranim željama klijenta. Ta obiteljska tvrtka sa sjedištem u njemačkom Bremenu djeluje više od 145 godina i nalazi se u četvrtoj generaciji obiteljskog vodstva na čelu s Peterom i Friedrichom Lürssenom. Njemačka grupa brodograditelja dominira na tržištu vojnih brodova, desantnih, patrolnih i raketnih korveta, imaju zasebne kompanije na različitim kontinentima, a jednako uspješno razvili su i proizvodnju za komercijalno tržište koje su počeli osvajati 80-ih. Naime, njihov je brend Lürssen Yachts, koji se 90-ih proslavio jahtama Coral Island i Limitless, danas vodeći svjetski proizvođač superluksuznih personaliziranih megajahti kao što su Octopus građen za Paula Allena, suosnivača Microsofta, Rising Star diskografskog mogula Davida Geffena, Pelarus kojim je jedno vrijeme plovio Roman Abramovič i Azzam, najveća privatna jahta na svijetu, dužine 180 metara, sagrađena 2013., koju je naručio Khalifa bin Zayed bin Sultan Al Nahyan, predsjednik Ujedinjenih Arapskih Emirata čija je obitelj “teška” oko 150 milijardi američkih dolara, piše novac.jutarnji.hr.
Jahte Lürssen glasovite su po sjajnom dizajnu i vrhunskoj kvaliteti te predstavljaju statusni simbol među milijarderima. Paralelno s brodogradnjom, brodograditeljska obitelj posljednjih se godina bavi ulaganjima u turizam pa su 2019. sa svojom tvrtkom Gitone Adriatic postali i vlasnici opatijskih Liburnia Riviera Hotela, a sada u Rijeci otvaraju Lürssen Design Center Kvarner, najmoderniji inženjerski ured koji će služiti kao podrška njemačkim brodogradilištima u zadovoljenju kontinuirane potrebe projektiranja megajahti, od konceptualne projektne podrške do detaljnog dizajna za proizvodnju. Stručnjaci inženjerskog centra u Rijeci će vrlo blisko surađivati sa svojim njemačkim kolegama iz Lürssen grupe s ciljem što kvalitetnijeg stjecanja potpunog Lürssenova iskustva.
U prvoj godini zaposlit ćemo četrdesetak inženjera – brodograditelja, strojara, elektrotehničara i softver developera, a tijekom pet godina cilj nam je zaposliti oko 100 ljudi. Bitno je napomenuti da će hrvatski inženjeri biti integralni dio projektnog tima Lürssena i puno njih će proći obuku u Njemačkoj. Tamo će se specijalizirati i unaprijediti svoja znanja te doprinijeti daljnjem razvoju obiteljske tvrtke Lürssen koja je, između ostalog, poznata po visokokvalitetnim i inovativnim proizvodima s fokusom na detalje, što njihov brend čini vrlo prepoznatljivim na tržištu – priča nam Teuta Duletić, izvršna direktorica Lürssen dizajn centra Kvarner.
Kaže da se radi o visokosofisticiranim poslovima koji se tiču različitih faza projektiranja broda, od konceptualnog dizajna preko izrade klasifikacijskih nacrta do detaljnog dizajna za potrebe proizvodnje.
U svakom slučaju, to je velika stvar za Rijeku gdje je prepoznata kvaliteta i stručnost hrvatskih inženjera. Motivira činjenica da naši ljudi mogu ostati u Hrvatskoj, a pritom unutar internacionalnog tima razvijati inovativne proizvode visoke dodane vrijednosti.
U početku, priča izvršna direktorica, kreću s podrškom proizvodnji kako bi se kompletno upoznali s ključnim procesima i načinom rada njemačkih brodogradilišta, a nakon toga, kako se budu dalje razvijali, preuzimat će i ostale poslove.
– Inženjere tražimo kontinuirano. Dosad je zaposleno dvadesetak inženjera, od kojih je osmero trenutačno na obuci u Njemačkoj, u brodogradilištu Rendsburg. Tamo će provesti osam tjedana, nakon čega se vraćaju u Hrvatsku, a na obuku kreću idući članovi tima. Vrijedi naglasiti kako njemački kolege izuzetno drže do individualnog pristupa u edukaciji tako da se u brodogradilišta planski šalju manje grupe ne bi li inženjeri zaista imali priliku detaljno proći kompletno Lürssen iskustvo. Dogovoren je i kontinuirani dolazak njemačkih kolega u Rijeku, čime su osigurani maksimalna sinergija hrvatskih i njemačkih stručnjaka te učinkovit transfer znanja na projektima – ističe Teuta Duletić.
Ured je operativno počeo s radom 22. veljače kada su i prvi kolege otišli u Njemačku. Lokacija koja se uređuje za riječko sjedište Lürssena su bivši prostori Torpeda u Ulici Milutina Barača. Riječ je o povijesnom objektu koji sada prolazi transformaciju.
– Tamo su nekada radili vrsni projektanti Torpeda, što daje dodatnu poveznicu sa željom povratka industrijske važnosti Rijeke. Ured će biti gotov do kraja godine, a dotad imamo vrlo lijepo uređene privremene urede u sklopu hotela Ambasador u Opatiji – napominje.
Hrvatska podružnica kompletno će podržavati brodogradilišta koja grade luksuzne megajahte. Lürssenova dugoročna strategija jest da tri jaka inženjerska centra čine lokacije Bremen, Rendsburg i Rijeka. Ono po čemu je Lürssen javnosti najpoznatiji su najveće luksuzne megajahte na svijetu. Riječki ured trenutačno obavlja poslove podrške za dva brodogradilišta za gradnju jahti do 120 metara i preko 120 metara. Lürssen kao grupacija prednjači u inovacijama u brodogradnji te konstantno ulaže u razvoj novih tehnologija, posebice vezanih uz održiv i pametan promet. Alternativni izvori energije, alternativni pogoni, uporaba pametnih, robusnih, a izuzetno laganih materijala, digitalni brodovi i autonomija područja su na kojima trenutačno intenzivno rade i nude konkurentna rješenja, a hrvatski će im se ured također pridružiti – kaže izvršna direktorica.
Upravo su inovacije bile ono što je kumovalo pokretanju ovog njemačkog brodogradilišta. Friedrich Lürssen imao je 24 godine kada je 27. lipnja 1875. u Aumundu nedaleko od Bremena otvorio radionicu u kojoj je gradio čamce na vesla. Specijalizirao se za čamce za utrke i klijentelu su mu činili veslači iz Bremena, no kako je njegov proizvod bio iznimno aerodinamičan, građen od vrlo lakih materijala, uskoro su počele pristizati narudžbe iz cijele Njemačke te se otvorila potreba za širenjem. Po narudžbi Gottlieba Daimlera, inovatora koji je bio pionir motora s unutarnjim sagorijevanjem, Friedrich već 1886. gradi šestmetarski model Lürssen REMS, prvi motorni čamac na svijetu. Početkom 20. stoljeća kompanija Lürssen počinje ekspanziju na tržište brzih čamaca, preteča glisera, a Friedrichov sin Otto, koji postaje partner, dizajnira Donnerwetter, jurilicu koja dostiže brzinu od 35 čvorova. Njihov gliser Lürssen-Daimler s motorom od 102 konjske snage 1911. postaje neslužbeni svjetski prvak u brzini, a istu titulu godinu dana poslije osvaja novi model Saurer-Lürssen.
Kroz ugovore s vojskom kompanija se specijalizirala u gradnji vojnih brodova, a ključna godina bila je 1979. kada preuzimaju brodogradilište Burmester Werft, šireći paletu svojih proizvoda na jahte, jedrilice i druge brodove posebne namjene. U Lürssenu posao je uvijek ostajao u obitelji i svaka je generacija ulagala u obrazovanje one buduće, koja će preuzeti brodogradilište, uvesti inovacije u proizvodnju, proširiti se na neki novi segment.
Teuta Duletić priča da se, osim što je pokrenut inženjerski ured, u Rijeci otvara i knowledge hub, centar izvrsnosti pomorske industrije, Lürssen Maritime Centre of Excellence.
U sklopu tog centra kompetencija prepoznatljivi svjetski entiteti iz pomorske industrije intenzivno će surađivati s hrvatskim, njemačkim, austrijskim i ostalim renomiranim fakultetima u području brodogradnje. Cilj je postati “one-stop-shop” i okupiti kompletan “ekosustav” koji čine brodari, brodogradilišta, dobavljači ključne opreme, klasifikacijska društva, inovativne startup tvrtke s rješenjima primjenjivim u brodogradnji u cilju suradnje na zajedničkim znanstveno-istraživačkim temama u sklopu čistog transporta i digitalne transformacije u pomorskoj industriji. Njemački i austrijski kolege, koji su trenutačno dio aktivnih razvojnih projekata, povezat će se s hrvatskim inženjerima i stvarati nove proizvode, nove usluge, a sve u cilju digitalizacije i automatizacije brodarstva, upotrebe obnovljivih izvora energije na brodovima i daljnjeg razvoja pametnih brodova. Puno industrija je već otišlo daleko u domeni digitalne transformacije, a to napokon prolazi i ponešto konzervativnija brodogradnja. Povezivanje će u dobrom dijelu biti realizirano kroz razvojno-istraživačke projekte koje sufinancira Europska unija – priča.
Napominje da u Europi kontinuirano nedostaje inženjerskog kadra.
– Rijeka još uvijek ima pozitivnu reputaciju kao plodan bazen inženjera, ali na njemu kroz ovakav tip povezivanja sa sveučilištima moramo kontinuirano raditi i revitalizirati ga na tragu modernih tehnologija. U Rijeci i okolici imamo od 800 do 1000 stručnjaka: brodograđevnih, strojara, elektrotehničara – kaže Duletić za novac.jutarnji.hr.
