Dalmacija je, po podacima HZJZ-a, do kraja prošlog tjedna cijepila najmanji udio stanovnika u Hrvatskoj, a najviše su cijepili Zagreb, s gotovo 40 posto cijepljenih, Istra s 36.6 posto te Primorsko-goranska županija s 35.8 posto, piše Jutarnji list.
Među pet hrvatskih županija s najmanjim udjelom cijepljenih čak su tri dalmatinske, a najgora je Šibensko-kninska, u kojoj se barem jednom dozom cijepilo tek nešto više od četvrtine stanovnika, odnosno njih 26.5 posto. Splitsko-dalmatinska i Zadarska jedva su prešle 28 posto cijepljenih, a izuzetak je Dubrovačko-neretvanska županija, koja ima 32.4 posto cijepljenih, što je tek nešto manje od hrvatskog prosjeka (33.4 posto), piše Index.
Puno bolja situacija na sjevernom Jadranu
S druge strane, na sjevernom Jadranu situacija je bitno bolja. Nakon grada Zagreba, koji s gotovo 40 posto cijepljene ukupne populacije prednjači, slijede Istra s 36.6 posto cijepljenih te Primorsko-goranska s 35.8 posto. Drugim riječima, Istra je cijepila čak trećinu više stanovnika nego Dalmacija.
Kako posustaje korona tako se u Hrvatskoj smanjuje interes za cijepljenje. S druge strane, stručnjaci upozoravaju da je cijepljenje zalog za dulju turističku sezonu i mirniju jesen, kad bi covid-19 ponovo mogao pokazati zube. Zato je cilj do kraja lipnja cijepiti prvom dozom barem 50 posto populacije. Dosad je cijepljeno 44 posto od ukupno 3.2 milijuna starijih od 18, a s dvije doze njih 22 posto. U odnosu na ukupno stanovništvo, koje uključuje i djecu, jednom je dozom cijepljeno 33 posto, a dvjema 14.6 posto stanovnika.
VIDEO DANA:
HZJZ: Cijepljenje se mora ubrzati
Izvješće Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) od kraja prošlog tjedna pokazalo je da se, osobito u nekim županijama, cijepljenje mora ubrzati i povećati broj cijepljenih među mlađima od 60 godina. Jednom dozom cijepljeno je najviše onih u dobi od 65 do 80 i više godina. Primjerice, u dobi od 65 do 69 godina prvom je dozom cijepljeno 64 posto građana, u dobi od 70 do 74 godine 73 posto, 58 posto u dobi od 75 do 79 godina, od 80 do 84 godine 55 posto, a u dobi od 85 i više godina prvom je dozom cijepljeno 37 posto. Kad se dio populacije u dobi od 65 do 80 i više godina uskoro cijepi drugom dozom, Hrvatska će se vrlo brzo približiti razini cijepljenosti starijih u drugim zemljama EU, koje su cjepivo u većim količinama dobivale još od siječnja.
Primjerice, u Danskoj su cijepljeni svi stariji od 80 godina, kao i u Irskoj i Španjolskoj, a u ostalim se zemljama taj broj kreće između 65 i 90 posto. Znatno niža procijepljenost bilježi se u Hrvatskoj u dobi od 18 do 64 godine, u kojoj je cijepljeno samo 32 posto građana. Posljedica je to činjenice da se u početku cijepljenje provodilo prema prioritetnim skupinama, a to znači da su prvi na redu bili stariji te je tek prošlog mjeseca počelo cijepljenje mlađih od 65 godina koji nemaju neku kroničnu bolest. U toj skupini većina zemalja Europske unije bolja je od Hrvatske jer je kod njih cijepljenost za desetak posto veća.
