Šimiš nam je donio koronavirus i zaustavio svijet – a sad je evo mali sisavac zaustavio i najveći strateški projekt u Hrvatskoj – gradnju nizinske pruge Rijeka-Zagreb- Botovo vrijednu 1 milijardu eura.
Naime, na trasi pruge nalaze se brojna staništa šišmiša ali ne samo šišmiša, nego i ćuka, žutog mukača ili pjegave strizibube pa je davno već trebalo napraviti studiju utjecaja na okoliš.
Međutim u Hrvatskim željeznicama toga su se sjetili tek sad kad je gradnja trebala početi, pa će početi tko zna kad.
Nove šine pruge prema Rijeci neće se šarafiti, zasad.
Više u videoprilogu RTL-a:
Prije nego krenu radovi, znanstvenici će najmanje godinu dana istraživati kako raste biljka Mirisava žlijezdaća, kako se kreće Velika pjegava strizbuba, kako skače žaba Žuti mukač. Gdje točno leti nekoliko vrsta šišmiša kojima su dom pećine sjevernog Velebita, gdje love čopori Velebitskih vukova.
“Nizinska pruga Zagreb Rijeka je usporen zbog monitoringa šišmiša i ćukova, jeste li upoznati s tim? Što ste rekli, ćukove i šišmiše, pa moguće je, al se nadam da te studije neće usporit projekt koji je bitan za Hrvatsku. Je li to trivijalan problem? Ne bi ja rekao da je trivijalan, postoje propisi, moramo voditi računa o staništima tih životinja”, kazao je premijer Andrej Plenković.
A o čemu se ustvari radi? Brza nizinska pruga od Mađarskog Botova do Rijeke najskuplji je građevinski projekt u povijesti Hrvatske, 270 kilometara teških ukupno 3,6 milijarde eura, sjeverni dio se gradi, a dionica Oštarije Škrljevo tek se projektira. Iako je prugu najavio Božidar Kalmeta još prije 15 godina, tek ove godine iz HŽ-a su podnijeli zahtjev za ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu.
“Nastavno na to, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja je, a nakon prethodno traženog mišljenja Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, u travnju donijelo Rješenje u kojemu se navodi da se vezano uz provođenje spomenutog projekta ne može isključiti mogućnost značajnih negativnih utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost ekološke mreže te da je obvezna glavna ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu”, kažu iz HŽ-a o istraživanju prirode.
Radovi ne mogu krenuti
Ta formulacija „značajni negativni utjecaji“ je nova, dosad je nije bilo. Nagađa se da bi zbog nje pruga umjesto do 2027, mogla biti dovršena tek 2033. Istraživanja flore i faune već su trebala biti napravljena, poručuju bivši SDP-ovi članovi Vlade koji se s cijelim projektom uopće ne slažu.
“Što poručujete onda onima koji kažu – a šta sad ti šišmiši, ćukovi, što će nam sad to usporiti, ovo je ipak teško milijardu eura? Pa, ja nisam velika zagovornica nizinske pruge, ukoliko se to realizira na način na koji je planiran, to podrazumijeva 40 kilometara tunela, to je vrlo invazivno prema vrstama i krajobrazima”, poručuje bivša ministrica zaštite okoliša Mirela Holy.
“Je li se moglo predvidjeti ranije da će doći do ovakvih komplikacija? Da. Zato smo i odlučili da idemo u rekonstrukciju postojeće pruge, što je bilo onda a vjerojatno i sada bolje rješenje”, jasno će bivši ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić.
Najveći projekt zaustavljen zbog zaštite prirode je Hidrolekteana Ombla kraj Dubrovnika. Baš zbog nje žestoko su napadali tadašnju ministricu – za čijeg su mandata zaživjela europska pravila Natura 2000.
“To se može dogoditi i nizinskoj pruzi, tako da ne bi čudilo da i ova nizinska pruga bude zaustavljena”, rekla je Holy.
Radovi ne mogu ni krenuti dok ne budemo znali kakve će posljedice imati na šišmiša, vuka i ćuka.
