U Muzeju grada Rijeke, nekadašnjem Muzeju narodne revolucije jučer je otvorena izložba simboličnog imena “(R)evolucija u Muzeju grada Rijeke”. Izložba je nastala u suradnji Muzeja grada sa Muzejom istorije Jugoslavije iz Beograda, studentima Akademije primijenjenih umjetnosti te Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Rijeci. Namjera kustosica ove izložbe Marije Lazanje Dušević i Eme Aničić jest revolucija kao izloženi proizvod dok o samoj ideologiji komunizma svjedoče umjetnički ili političko-propagandni radovi koji tematiziraju zadano.
Izložba je podijeljena u nekoliko tematskih cjelina. Muzej narodne revolucije je temelj za predstavljanje cjelina nazvanih Propaganda i Revolucija proletarijata (Narodno-oslobodilačka borba). Sljedeća tematska cjelina prati nešto kasnije vremensko razdoblje i nosi naziv Stvaranje kulta ličnosti. Ovaj dio koncepta pripremljen je u suradnji s Muzejem istorije Jugoslavije iz Beograda i oslanja se na njegovu izložbu Velika iluzija. Kao završna etapa izložbe, i dio koji ne spada u fundus Muzeja narodne revolucije, postavljen je koncept Druga strana komunističke ideologije. Svojevrsni epilog izložbe satkan je od umjetničkih interpretacija Golog otoka, kao jednog od mučnih djela komunističkog režima, a prema viđenjima studenata Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci.
Prema riječima kustosice Eme Aničić projekt je nastajao oko godinu dana, osim muzejskog osoblja u pripremi izložbe sudjelovalo je puno vanjskih suradnika, Vesna Rožman kao dizajner, Josip Maršić i Zoran Medved kao kreatori glazbene podloge, dok su video materijal radili studenti Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci te Ana Jurčić. Isto tako vrijedi istaknuti i studente Odsjeka za povijest umjetnosti pod vodstvom Jolande Todorović. Važno za spomenuti jest da u okviru aktualne izložbe muzejski kolektiv želi oživiti prostor muzeja nizom koncerata, performansa i drugih događanja te na taj način osuvremeniti i otvoriti vrata muzeja samim građanima te široj javnosti kako bi mogli provoditi vrijeme u ugodnom ambijentu, zbog toga što muzej ne smije biti zatvorena institucija, smatra Aničić.
