Na školskim igralištima, hodnicima ili na internetu – vršnjačko nasilje je tu
Zabilježen je slučaj vršnjačkog nasilja u Karlovcu, stariji učenik je mlađeg bacio na glavu, a onda i u Zagrebu, jedan je učenik drugom stavio uže oko vrata i vukao ga.
Mučni slučajevi, zakašnjela reakcija i zatvaranje očiju odgovornih pred nasiljem koje se događa među djecom. Vršnjačko nasilje je u porastu, a kako reagirati i kako pomoći žrtvi.
Od ismijavanja i ignoriranja do brutalnog fizičkog napada. Na školskim igralištima, hodnicima ili na internetu – vršnjačko nasilje je tu, izvještava Zorana Čičak Kulić za RTL.
U savjetovalištu Luka Ritz svakodnevno pomažu djeci bilo da su žrtve, počinitelji ili svjedoci nasilja.
„Djeca koja su dugotrajno izložena nasilju osjećaju se usamljeno, izolirano, kao da im se ne može pomoći. Pogotovo ako su se nekome i povjerili pa je reakcija izostala pa osjećaju da se sami moraju nositi s problemom, boje se vratiti u okruženje jer se boje osude vršnjaka“, poručila je Kristina Divić Čolić, socijalna radnica u Savjetovalištu Luka Ritz.
Mnogi djeca nasilje prešućuju, zato je važno da se prepozna na vrijeme, da svi, škola i ostale institucije kao i roditelji takvo ponašanja osude, reagiraju i pruže pomoć. Žrtvu čeka i povratak u školu i zajednicu u kojoj je njezin zlostavljač – upravo zato važno je da nasilje prepoznaju i sva ostala djeca.
„Nazivamo ih djeca promatrači – djeca koja gledaju, navijaju, snimaju ili šute od sebe. I tu je najvažnija prevencija, da ne okrećemo glavu, ne kažemo djeci riješite to sami nego da reagiramo i poučimo i njih da moraju reagirati“, objašnjava Renata Ćorić Špoljar, psihologinja Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba.
Vršnjačko nasilje u porastu je za 10 posto.
Online platformu utočište Hrabrih pokrenulo je društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu, namijenjeno je djeci, a pomoć im pružaju stručnjaci. Djeci je neprimjereni sadržaj itekako dostupan, nasilje se prelijeva iz virtualnog u stvarni svijet, ali i obrnutu.
„Vidimo da oni o tome ne uče, u predškolskog uzrastu jako mogu čuti o medijskom odgoju, u školi ne postoji predmet koji se time bavi. Mi se ne možemo ponašati kao da djeca nisu u tom svijetu, oni su otišli jako duboko i mi odrasli moramo pružiti potporu“, rekao je Igor Kanižaj, profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.
Pred nasiljem nitko ne smije zatvarati oči, a koliko god bilo teško važno je zatražiti pomoć, izvještava Zorana Čičak Kulić za RTL.
