Vladimir Putin je ratom u Ukrajini samo dao dogovor na pitanje NATO-a kako najbolje obraniti sjeveroistočni dio Europe, jer Finska i Švedska sada žele ući u savez, što donosi i kontrolu nad Baltikom
Ruski predsjednik, Vladimir Putin možda je ratom u Ukrajini dao odgovor na pitanje koje je dugo mučilo NATO: Kako na najbolji način obraniti baltičke države, ako ih Rusija ikad odluči napasti? Odnosi između Istoka i Zapada su se uglavnom bavili novim njemačkim vojnim planovima, koji uključuju modernizaciju i dodatno naoružavanje Bundeswehra. No, priželjkivano pridruživanje Finske i Švedske sjeverno-atlantskom obrambenom savezu najveća je promjena u europskoj vanjskoj politici, ne samo za vrijeme rata u Ukrajini, već i u novijoj povijesti, piše Net.hr.
Putin je kao argument za napad na Ukrajinu naveo upravo širenje NATO-a na istok Europe. Iako je želio to zaustaviti, postigao je kontraefekt. Članstvo Finske u NATO-u podvuklo bi crtu u eri gdje je Rusija imala ogroman utjecaj na njene odnose s ostatkom Europe. Za Švedsku to znači kraj gotovo dvostoljetne neutralnosti, koja je definirala tu državu ali i društvo, piše Bloomberg.
Višestruke koristi za NATO
NATO od švedskog i finskog članstva, pak, ima višestruke koristi. Osim što će na raspolaganje dobiti još vojne opreme i ljudstva, zaštitit će sjeveroistočni bok, odnosno 1343 kilometra finske granice s Rusijom. Osim toga, ruska enklava Kalinjingrad, koja se nalazi između Poljske i Litve, bit će dodatno izolirana.
“U slučaju sukoba, postoji prilika da se zatvori Finski zaljev. To su nove prilike, nešto o čemu prije nismo ni razmišljali”, objasnio je litavski ministar obrane Arvydas Anusauskas.
Ovoga vikenda se u Berlinu sastaju ministri vanjskih poslova članica NATO-a, kojima se pridružuju i kolege iz Finske i Švedske. Iako su najave optimistične, hrvatski predsjednik Zoran Milanović želi blokirati njihov ulazak dok se ne riješi pitanje ravnopravnosti Hrvata u BiH. Njegov turski kolega. Recep Tayyip Erdogan zabrinut je zbog “terorističkih organizacija” u obje zemlje te je zatražio da one zauzmu jasan stav protiv pristaša separatističkih kurdskih militanata.
Ako se retorika iz Zagreba i Ankare ublaži, prisutnost dviju država u savezu bi mogla odvratiti Rusiju da cilja na, uvjetno rečeno, slabu točku NATO-a, a to su Latvija, Litva i Estonija. One su nekoć bile dio SSSR-a, ali su od 2004. članice NATO-a te bi se u slučaju invazije lakše mogle osloniti na pomoć Finske i Švedske. Uz to, godinama se součavaju s različitim prijetnjama iz Moskve.
Kontraefekt Putinove agresije
Kada je Putin krajem prošle godine zatražio povlačenje NATO-ovih snaga s Baltika i drugih istočnoeuropskih zemalja te suzdržavanje od daljnjeg proširenja, što se pogotovo ticalo ukrajinske želje za pridruživanjem, savez je to odbio. Stoga bi promjena geopolitičke računice, ulaskom Švedske i Finske, značila dramatično povećanje troškova bilo kakve ruske ofenzive te smanjivanje napetosti između NATO-a i Rusije.
“Rusija se svodi na to da napada tamo gdje si slab, a ne tamo gdje si stvarno jak. Kada bude stabilna s vjerodostojnim snagama za odvraćanje, reći će da im se to ne isplati, što će smanjiti napetosti”, rekao je William Alberque, direktor strategije, tehnologije i kontrole naoružanja na Međunarodnom institutu za strateške studije u Londonu.
Napetosti će ipak potrajati. Ruski dužnosnici upozoravaju na ozbiljne posljedice po regionalnu sigurnost, ako Finska i Švedska uđu u NATO. Glasnogovornik Kremlja, Dmitrij Peskov poručio je da je taj potez “definitivno” prijetnja Rusiji. Ruski veleposlanik u Europskoj uniji, Vladimir Čižov rekao da će to uključivati ”poboljšanje ili podizanje stupnja obrambenih priprema duž rusko-finske granice”. Ulazak u NATO “nikad nijednu zemlju nije učinio sigurnijom”, poručio je. S druge strane, Baltička je flota već provela vježbe lažnih napada nuklearnim projektilima Iskander, a i tijekom vikenda su nastavljene vojne vježbe u Kalinjingradu.
Igor Korotčenko, čelnik Centra za analizu svjetske trgovine oružjem iz Moskve tvrdi da je ulazak Finske u NATO posebno bolan za Rusiju, jer ju je Kremlj smatrao bliskim susjedom te je desetljećima ulagao u njen razvoj. Uostalom, zbog toga je i skovan izraz “finlandizacija” u kojoj veća država kontrolira manju, istovremeno joj dopuštajući neovisnost.
Da članstvo sjevernih zemalja u NATO-u ne bi trebalo znatnije promijeniti rusku perspektivu smatra Kimberly Marten, profesorica političkih znanosti na koledžu Barnard Sveučilišta Columbia. Dvije zemlje ionako već godinama blisko surađuju s NATO-om, pa je službeni ulazak u savez zapravo samo formalnost.
“Uvijek postoji rizik da će nešto biti kap koja prelije čašu. Ali morate odvagnuti rizike naspram koristi i mislim da je u ovom slučaju jasno da su koristi veće od rizika”, rekla je Marten osvrćući se na moguću Putinovu reakciju na daljnje proširenje NATO-a.
Kontrola Baltika i odsijecanje Kalinjingrada
Jasno, praktički na rusku granicu stižu jake vojske, obučene po standardima NATO-a i s rastućim vojnim proračunima te obavještajnim podacima. Iz NATO-a često ističu važnost jake mornarice na Baltiku, ali i veliki pričuvni sastav finske vojske. Uz to, dvije zemlje imaju i značajnu snagu na nebu. Borbeni zrakoplovi JAS Gripen su švedski proizvod, a Finska će svoju flotu amerikih Horneta, zamijeniti također američkim F-35A.
U slučaju bilo kakvog sukoba, NATO-ove snage bi mogle s obje strane Finskog zaljeva blokirati rusku Baltičku flotu, a Kalinjingrad bi pao u svojevrsni lockdown, ako bi EU odlučila prekinuti cestovni i željeznički promet. Iako zasad nemaju namjeru blokirati rusku enklavu na Baltiku, europski čelnici lako bi se mogli predomisliti u slučaju napada.
“Njihovo članstvo pružilo bi dodatni sloj sigurnosti i stabilnosti u cijeloj baltičkoj regiji. Finska i Švedska nam mogu pružiti bolji pristup saveznicima, također mogu ojačati NATO-ovo odvraćanje u regiji, posebno u morskim i zračnim područjima”, potvrdio je Juri Luik, estonski veleposlanik pri NATO-u, , piše Net.hr.
