Predstavljajući reformu zdravstva prije 10-ak dana, ministar Vili Beroš objasnio je: “Ide se u daljnje objedinjavanje javne nabave, reviziju liste lijekova HZZO-a, novi model ugovaranja i plaćanja, izradu strateškog okvira razvoja ljudskih resursa, aktivno upravljanje specijalizacijama te regulaciju javnog i privatnog rada”.
A u međuvremenu, procurili su i detalji reforme koja bi se trebala uvoditi u tri faze, do 2030. Već su bili procurile ideje kojima se planira uštedjeti novac, a sada, Dnevnik.hr piše i kako bi se točno mogla promijeniti i primarna zdravstvena zaštita. Planiraju se mobilne ljekarne i mobilne ambulante, a plan je otvoriti više ordinacija u domovima zdravlja. Tu je ipak najveći problem koji će to liječnici tamo raditi, jer unatoč planovima specijalizacija i rasta plaća, ne treba zaboraviti da svaki treći liječnik u Hrvatskoj u roku od pet godina može u mirovinu.
Prijedlog je i da bi bolnički liječnici dolazili u domove zdravlja obaviti neke preglede, recimo ginekolog iz bolnice odradio bi poslijepodnevnu smjenu u domu zdravlja koji ima problem s manjkom te struke. No tu je problem kadra – obzirom na to da i bolnički liječnici već rade prekovremeno.
Županijske bolnice mijenjaju vlasnika
Što se bolničkog sustava tiče, županijske bolnice mijenjaju vlasnika, iz lokalnih idu u državne ruke. Mogle bi se tu mijenjati i neke stare navike, da se ne ide na svaki pregled u bolnicu koja vam je najbliže, nego u onu koja je kvalitetnija po usluzi koju vam pruža. Pojednostavljeno, to znači da ne moraju svi biti za sve . Na primjer, karcinom štitnjače više se ne bi operirao u manjoj bolnici, gdje doktori to možda obavljaju pet puta na godinu, nego u centrima izvrsnosti.
Pročešljat će se opet lista skupih lijekova, da se vidi koji zaista trebaju biti na popisu i koji pomažu pacijentima. Neki liječnici više ne bi smjeli raditi u dvije bolnice, javnoj i privatnoj, jer i tu bi se uvela neka ograničenja. Bolničko liječenje trebalo bi se smanjiti za deset posto, dok bi se u dnevnim bolnicama povećalo za dvadeset posto, pa bi sve to dovelo do toga da se prosječni broj dana liječenja smanji sa sadašnjih devet na sedam.
Bez dopunskog maksimalni iznos se penje na 4000 kuna?
Za sve one koji nemaju dopunsko, a završe na bolničkom liječenju, umjesto dosadašnjih 2.000 kuna spominje se da bi maksimalni iznos za zdravstvene usluge bio dvostruko veći.
Prevencija je ključ i kod nacionalnih programa, pa će zaživjeti i dva nova, melanom i otkrivanje kolesterola kod djece, prenosi Net.hr.
