Šef Hrvatske udruge banaka kaže da konverzija kredita iz kune u eure neće biti na štetu potrošača, isto vrdi i guverner Vujčić
Ostati dužan u kunama ili u eurima? Najbolje nikako, ali ako već pitamo…
Ministar financija Zdravko Marić o tome nasmijan kaže: “Jučer me to baš jedna gospođa pitala. Sad je tečaj poznat, iako sam se uvijek suzdržavao od nekih velikih preporuka. Treba vidjeti, od banke do banke, konkurentnost je tu dosta velika.” pišu RTL Vijesti.
Kune na štednji, ali i na tekućim, žiro i ostalim računima pretvorit će se u eure od 1. siječnja, a svi građani i tvrtke, koje imaju kunske kredite u trenutku konverzije postaju eurski.
Pavica Ceraj iz Zagreba kaže nam: “Ja sam se, hvala Bogu, riješila kredita s 1. srpnja. A sad, što će biti dalje, ne znam. Nisam optimistična u vezi svega toga, mislim da prerano ulazimo u eurozonu.” Ivica Dužić iz Siska također komentira: “Bit će loše i tragično za građane”. Mira Francem iz Zagreb isto ima mišljenje: “Sve je neizvjesno. Ali po nekakvoj logici stvari, mislim da bi nam trebalo biti bolje kad prijeđemo na euro.”)
Konverzija kredita ići će automatski. Za one, koji imaju fiksnu kamatnu stopu, sve ostaje isto. Problema ne bi trebalo biti ni s kreditima s promjenjivom kamatnom stopom. Zdenko Aladrović, predsjednik Hrvatske udruge banaka, kaže: “Prilikom konverzije, koja će trajati objektivno u Hrvatskoj jer je mnoštvo kredita praktično cijelu 2023. godine, ne smije biti i neće biti na štetu potrošača. Prema tome, sve ono što se dogodi, može ići u korist ili može biti jednako za potrošače u Hrvatskoj što je jako dobro pravilo.
Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić kaže: “Drugim riječima, moguće je, mi smo radili simulacije da dođe do malih razlika na drugoj decimali, ali te razlike onda idu na trošak banke, a ne potrošača. Prema tome, potrošači ostaju u istoj situaciji kao što su bili i ranije.”
Problema ne bi trebalo biti ni s novim kreditima.
Aladrović kaže: “U onim zemljama, koje imaju vlastite valute, kao što su Češka, Poljska, Mađarska, već se vide veliki pomaci u kamatnim stopama u njihovim stambenim ili gotovinskim kreditima gdje su kamatne stope već 4, 5, 6 pa čak i 7%”
Kredit, u kojoj god valuti bio, rizik je, kako se god okrene. Najvažnije je da kod novih kredita kamatna stopa bude fiksna.
