Bez ekstremnih državnih povlastica žiteljima i gospodarstvu, Gorski kotar uskoro će izumrijeti
Potpuno neodrživo stanje u Gorskom kotaru, njegovo ne samo propadanje već i nestajanje te besperspektivnost preostalog stanovništva još je jednom nagnala Primorsko goranski savez da se ozbiljno uhvati u koštac s temom kojoj se posvećuje već desetljećima- opstanku Gorskog kotara, tog daleko najdevastiranijeg područja Republike Hrvatske.
Stoga je PGS, a uoči nove sjednice Županijske skupštine Primorsko-goranske županije koja će biti održana ovoga četvrtka u Ravnoj Gori, danas javnosti predstavio svoju najnoviju inicijativu, odnosno dokument, radni tekst Prijedloga zakona o Gorskom kotaru te amandmane na predložene zaključke Skupštine PGŽ.
Butorac: Dosadašnji pokušaji u spašavanju Gorskog kotara – mrtva slova na papiru
„Temeljna je ideja da tekst dokumenta najprije usvoje županijski vijećnici, a u sljedećim koracima i Sabor te Vlada Republike Hrvatske te da on predstavlja nacrt što bi predstavljao bazu budućeg zakona o Gorskom kotaru“, uvodno je rekao tajnik PGS-a Franjo Butorac podsjetivši na sve dosadašnje pokušaje u spašavanju Gorskog kotara koji su, međutim, ostajali mrtva slova na papiru.
Baš kao i kompenzacijske mjere Vlade RH obećane pri usvajanju izmjena Zakona o brdsko-planinskom području što su rezultirale gubicima golemih novčanih iznosa lokalnih samouprava u planinskim krajevima Hrvatske do tada osiguranim iz državnog proračuna.
„Čitav taj kraj, rekao je Butorac, desetljećima se suočava s katastrofalnim demokratskim procesima, nestankom stanovništva i izostankom ozbiljnih gospodarskih aktivnosti. Sve ozbiljne zemlje, pa i nama vrlo bliske, poput Austrije i Italije, za stanovnike svojih brdsko-planinskih područja imaju osigurane razne povlastice i fiskalna rasterećenja pa se, dakle, imamo na koga i na što ugledati“, zaključio je tajnik PGS-a, a njegove je tvrdnje nekim podacima osnažio, ali potom i predložio konkretne mjere predsjednik stranke Darijo Vasilić.
Tužne brojke
„Alarm za uzbunu davno se oglasio, ali ga očito još uvijek ne čuju oni koji bi trebali. Evo zašto: prema popisu stanovništva iz 1971. godine Gorski kotar brojao je 35.845 žitelja, taj broj 2011. godine pao je na 22.959, a prema zadnjem popisu iz 2021. sveden je na 19.030 stanovnika. U ukupnoj površini Primorsko-goranske županije Gorski kotar participira s 35 posto, ali u ukupnom broju stanovnika s tek 7 posto.
Nažalost, ima još sličnih poražavajućih podataka i brojeva: od 607 povijesnih naselja u Gorskom kotaru, dakle onih koji imaju svoje službene nazive i u kojima se odvijao život, danas ih je pola bez iti jednog stanovnika. U Gorskom kotaru danas živi 12 stanovnika po četvornom kilometru, a hrvatski je prosjek 80 stanovnika. I još jedna tužna statistika- na 1000 stanovnika u Gorskom se kotaru rađa manje od 6 djece, a službena svjetska metodologija kaže da je neko područje u kojemu se rađa manje od 7 djece na 1000 stanovnika pred odumiranjem, nestajanjem“, nabrajao je Vasilić pa dodao kako su sve ove brojke najzorniji dokaz da se s tim područjem Hrvatske pod hitno i bez ikakva oklijevanja mora učiniti nešto ekstremno učinkovito i za stanovništvo i za gospodarstvo.
Ukidanje svih poreza za žitelje Gorskog kotara!
„PGS i sada to čini, a zatražit će i na sjednici Skupštine županije da se Vladi RH pošalje jasna poruka da urgentno sačini novi zakon o Gorskom kotaru, a mi im našim primjerom, odnosno prijedlog dajemo u ruke temeljni alat za to. Gorskom kotaru danas više ne bi pomogao nekakav generalizirani zakon o brdsko-planinskom području, o područjima od posebne državne skrbi i slično, njemu treba poseban zakon ograničen samo na taj dio Hrvatske“, rekao je predsjednik PGS-a, a odmah i ponudio vrlo konkretne mjere za stanovnika i gospodarstvo Gorskog kotara.
„Ukidanje svih poreza! I poreza na dohodak i na dodanu vrijednost i na dobit… Dakle, potpuno porezno rasterećenje žitelja i gospodarstva Gorskog kotara. Zatim, otvaranje posebnih poslovnih zona na državnom zemljištu, a koje bi za gospodarstvenike bile poticajne te, kao treće, da se transferima iz državnog proračuna osigura lokalnim samoupravama na području Gorskog kotara optimalna visina sredstava za održavanje komunalne i društvene infrastrukture.
S obzirom da država do danas Goranima nije osigurala pravičnu rentu za iskorištavanje šuma i voda, za sve one prometne i energetske koridore što prolaze onuda i de facto ograničavaju razvoj, onda su predložene tri intervencije minimum koji moramo osigurati tom kraju i njegovim ljudima. Jedini je to način da napokon ozbiljno pokušamo revitalizirati naš Gorski kotar i motivirati ljude da se krenu vraćati u nj jer će za to imati razloga“, zaključio je Darijo Vasilić.
Konferenciji je nazočio i Ivo Zrilić, županijski vijećnik HSS-a, stranke članice vijećničkog kluba PGS-HSS u Županijskoj skupštini. On je najavio da će Prijedlog zakona o Gorskom kotaru, u cilju što bržeg stavljanja u saborsku proceduru, biti uručen saborskim zastupnicima iz klubova HSS-a te zajedničkog kluba IDS-PGS.
