Stravična nesreća kod Mostara u kojoj je u subotu kasno navečer poginulo četvero ljudi, među kojima tročlana obitelj s malim djetetom, dok se djevojčica (3) bori za život zavila je cijelu Hercegovinu u crno. No, ni u Hrvatskoj stanje nije bajno. Nedavno smo svjedočili strašnoj prometnoj nesreći u Sesvetama u kojoj je život izgubio vozač automobila. Prošavši na crveno svjetlo, automobilom se zaletio u kombi vozilo makedonskih registarskih oznaka. Nakon sudara, oba su se automobila zapalila, a vozač BMW-a koji je prošao na crveno smrtno je stradao. U posljednje vrijeme sve češće svjedočimo strašnim nesrećama na cestama koji završavaju sa smrtnim posljedicama, a o porastu broja nesreća posljednjih godina govore i sami podaci koje smo dobili iz Ministarstva unutarnjih poslova.
“U 2022. godini u osam mjeseci evidentirana je ukupno 21.461 prometna nesreća, od kojih su 154 prometne nesreće sa smrtno stradalim osobama, a u kojima je smrtno stradalo 179 osoba, dok je u istom razdoblju 2021. godine evidentirano 20.315 prometnih nesreća, od kojih je 170 prometnih nesreća sa smrtno stradalim osobama, a u kojima su smrtno stradale 194 osobe”, odgovaraju iz MUP-a na naš upit.
Porast broja prometnih nesreća
“U 2021. godini evidentirane su 31.453 prometne nesreće ili 20,5 posto više nego 2020. godine, kada je evidentirano 26.111 prometnih nesreća”, kažu nam iz policije.
U njima su smrtno stradale 292 osobe (2020. – 237) ili 55 osoba, odnosno 23,2 posto, više nego godinu prije. Teško je ozlijeđeno 2610 osoba (2020. – 2341) ili 269 osoba, odnosno 11,5 posto više, dok je lakše ozlijeđeno 9308 osoba (2020. – 7.735) ili 1573, odnosno 20,3 posto više.
Iz MUP-a napominju da su tijekom 2020. godine zbog pandemije koronavirusa bile razne restrikcije, koje su se odrazile i na smanjeni promet na cestama, a što je utjecalo i na smanjenje broja prometnih nesreća i stradavanja u njima.
“Od okolnosti koje su najčešće prethodile prometnim nesrećama izdvajamo brzinu neprimjerenu uvjetima na cesti, nepropisno kretanje vozila na kolniku i nepropisno pretjecanje”, dodaju.
Velik broj prometnih nesreća skrivili su i mladi vozači. Prema podacima iz MUP-a, u osam mjeseci 2022. godine mladi vozači skrivili su 2.269 prometnih nesreća, što je manje nego u istom razdoblju 2021. godine kada su skrivili 2451 prometnu nesreću.
“U 2022. godini bilježi se smanjenje broja prometnih nesreća i smrtno stradalih osoba dok je u porastu broj prometnih nesreća s teško i lako ozlijeđenim osobama te materijalnom štetom”, kažu iz policije.
Na pitanje što planiraju poduzeti kako bi se smanjio broj prometnih nesreća na našim cestama, MUP odgovara kako će i dalje poduzimati niz preventivno represivnih aktivnosti kako bi se smanjio broj prometnih nesreća te utjecalo na ukupno stanje sigurnosti u cestovnom prometu. “Nadalje, uz postavljene kamere na cestama, nedavne Izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa na cestama te medijske kampanje i podršku medija želimo doprijeti do što većeg dijela sudionika u cestovnom prometu kako bi iste senzibilizirali na važnost poštivanja prometnih propisa te sigurnog sudjelovanja u cestovnom prometu”, odgovorili su iz Ministarstva unutarnjih poslova na upit Net.hr-a.
Stručnjak predlaže pet mjera
Inače, nakon spomenute prometne nesreće u Sesvetama, o svemu se oglasio prometni stručnjak dr.sc. Željko Marušić koji je naveo pet mjera kojima bi se smanjio broj teških prometnih nesreća na cestama. Marušić smatra da sve opasne dionice cesta, raskrižja i autoceste treba premrežiti radarskim kamerama u svrhu evidentiranja prometnih prekršaja. Za tu je mjeru ovaj prometni stručnjak kazao da je važnija od svih ostalih zajedno, jer bi povećala izvjesnost kažnjavanja za prometne prekršaje.
Navodi i da bi trebalo smanjiti trošarinu (PPMV) za nova vozila s pet zvjezdica za sigurnost po standardu Euro NCAP za 50 posto, a ako usto imaju i sustav autonomnog kočenja, za 100 posto. Također, mišljenja je da treba “uvesti sigurnosni malus na osiguranje od autoodgovornosti, stupnjevito do 300 posto na brze i nesigurne automobile snažnije od 85 kW (116 KS), posebice sa samo stražnjim pogonom”.
“Dakle, brzi stari BMW od 300 KS možete kupiti za 10.000 eura, zahvaljujući neodgovornoj državi, koja protivno prometnoj sigurnosti i ekologiji, temeljnim nacionalnim interesima, niskim davanjima potiče kupnju “lijesova na kotačima” (primjeri, niže, BMW-a iz tragične nesreće u Vinkovcima), ali godišnju policu osiguranja trebate platiti 10.000 kuna”, napisao je Željko Marušić na svom Autoportalu.
Marušić smatra da treba intenzivirati policijske patrole kritičnim prometnom uvjetima, “u noćima i jutrima vikenda kada naša mladež odlazi i vraća se s provoda, a presretače s autocesta uvelike preraspodijeliti na opasne ceste”. Također, profesor Marušić smatra i da treba vratiti odredbu o ograničenju snage vozila kojim smiju upravljati vozači do navršene 24. godine, ali je odrediti na 70 kW (95 KS) te za mlade vozače uvesti “privremenu vozačku dozvolu” s trogodišnjim trajanjem, prenosi Net.hr.
