Matematika, fizika, kemija, predmeti su zbog kojih se mnogi učenici hvataju za glavu! Oni koje zanima i koji to razumiju su u manjini, a tko upiše pa završi težak studij najčešće ne želi u prosvjetu.
Logično je onda pitanje tko će ta znanja prenositi budućim generacijama. Dio odgovora nudi Sveučilište u Rijeci na kojem jedna sveučilišna profesorica pojašnjava mehanizam koji otkriva kako vidimo boje, izvještava Maja Brkljača za RTL.
“Nismo ni znali kako se zapravo svjetlost u našim očima stvara, zanimljivo je vidjeti tako nešto novo, što nas u školi uče samo u teoriji”, kaže Martina Vučetić, učenica Gimnazije Bernardina Frankopana Ogulin.
U drugom laboratoriju Korina Matak upoznaje uređaj koji može vidjeti jedan atom između milijun drugih. Želi studirati kemiju ili biologiju, pa raditi kao farmaceut. Kao nastavnica, kaže, nikako!
“Mislim da se ja u tome baš ne vidim, da ja više se vidim u nekakvoj ustanovi gdje ću miksati te nekakve kreme”, tvrdi.
Slično misle brojni srednjoškolci. Luka Knežević, učenik Gimnazije Andrije Mohorovičića Rijeka navodi kako bi definitivno radio u nekim istraživanjima, inovacijama, razvoju.
“Definitivno nešto s kemijom ili u medicini ili istraživačku kemiju, rad u laboratoriju me jako zanima. Mislim da su više plaće u laboratorijima nego u školama”, želi David Rupčić, učenik Gimnazije Bernardina Frankopana Ogulin.
Danas su mogli razgovarati s profesorima, ali i studentima.
Larisa Poljak, studentica matematike govori. “Fakultet je težak i baš zbog toga jer se ljudima ne isplati bit na fakultetu 5, 6 godina samo da kasnije budu u školama, da ih svi oko sebe muče”
Studentica matematike, Doris Petrušić dodaje: “Od nas 50 na prvom semestru nas je bilo 50 % manje, a na kraju redovno su završile te tri godine mislim 7 ili 8 osoba. Budućnost? Ja se vidim čak u prosvjeti, vjerojatno, mislim da je to jedno plemenito zanimanje”.
Ona je danas bila iznimka što Rijeka želi promijeniti jer su, kažu, europsko sveučilište budućnosti. Surađuju s mnogima kako bi tu struku učinili atraktivnijom.
Saša Zelenika, prorektor za strateške projekte Sveučilišta u Rijeci kaže: “Znači nije samo do nas, cijela društvena klima pa onda naravno i plaće i sve ostalo vezano uz to. Znate ono staro, dal je Platon ili tko rekao: ako će Atena imati loše postolare hodat ćemo bosi, ako ćemo imat loše učitelje propast ćemo”.
A to svi trebaju osvijestiti jer bez boljeg statusa i plaća prosvjetara – situacija se neće promijeniti nikad, izvještava Maja Brkljača za RTL.
