Da postoje lovci u mutnom pokazuju i podaci Državnog inspektorata. U nešto više od mjesec dana obavili su gotovo 4000 nadzora i utvrdili 1066 prekršaja.
Ženska jakna s 499, na 527 kuna i 34 lipe, odnosno 69 eura i 99 centi. Ispod naljepnice krije se stara cijena od 199 kuna. Muška majica sada stoji 225 kuna i 96 lipa. Ili točno 29 eura i 99 centi.
Novu cijenu imaju i dječje hlače – s 26 na 30 kuna i 14 lipa. Ovakvih je primjera po trgovinama bezbroj.
“Da je stroži Zakon i veća propisana kazna i da inspektori rade svoj posao, da okolo ne švrljaju – sigurno da do toga ne bi došlo”, kaže Ivan Lamešević iz Zagreba.
“To je bezobrazno i ne fer prema nama kupcima”, kaže Gloria Nikolovska iz Zagreba.
Nove cijene i u kafićima na zagrebačkoj špici. Kavu s mlijekom platit ćete 18 kuna i 84 lipe, a čaj nevjerojatnih 30 kuna i 14 lipa – sve zajedno 6 i pol eura. I u ovom slučaju staru cijenu nisu konvertirali u eure, nego su novu, veću cijenu, prilagodili onoj u eurima.
“Nije normalno, trebala bi inspekcija malo to kontrolirati jer varaju na sve strane”, kaže Valentino Vučić iz Zagreba.
Nakon 20 godina novi cjenik ima i Gradska knjižnica u Osijeku. U potpunosti prilagođen euru.
“Mislim da će biti lakše da nema tih centi, da ne bude problema pri vraćaju kusura u početku, da bi se zapravo olakšalo poslovanje”, kaže Siniša Petković, voditelj Posudbenog odjela Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek.
Ovisno o usluzi, cijene su rasle od 25 lipa pa do 25 kuna.
“To je zaista minimalno poskupljenje – toneri su poskupjeli, uredski materijal i sve ostalo pa smo morali i mi, zapravo bili smo prinuđeni poskupjeti”, kaže Petković.
Visokim ulaznim troškovima pravdaju se svi trgovci.
“Dok ne zaustavimo, ali ne samo Hrvatska nego Europa i čitav svijet ove neviđene stope inflacije bit će teško zadržati cijene u određenim okvirima”, kaže Josip Zaher, predsjednik HGK za trgovinu i financije.
Kako razlikovati opravdano od neopravdanog podizanja cijena u trenutku najveće inflacije otkako je Hrvatske – nitko još nije objasnio.
“Vrlo je klizak teren što znači zlouporaba, a što je povećanje cijena povezano s inflacijom, troškovima života i sve ostalo”, kaže Tanja Popović-Filipović, predsjednica Centra za edukaciju i informiranje potrošača.
“Pojedini obrtnici kažu da oni dižu cijene zato što se prilagođavaju cijenama energenata, zato što imaju povećane troškove. Vidimo da to nije u cijelosti tako, vidimo da su iskoristili ovu priliku za dodatno zarađivanje i bogaćenje”, kaže Nedjeljko Marković, predsjednik Hrvatske mreže protiv siromaštva.
Da postoje lovci u mutnom pokazuju i podaci Državnog inspektorata. U nešto više od mjesec dana obavili su gotovo 4000 nadzora i utvrdili 1066 prekršaja, izvještava Marko Šiklić za RTL Vijesti.
