Topljenje ledenjaka je stvorilo zabrinutost oko drevnih virusa koji bi nas mogli ponovno progoniti
Od nevjerojatno očuvane izumrle megafaune poput vunastog nosoroga, do 40.000 godina starih ostataka divovskog vuka i bakterija starih preko 750.000 godina.
Nisu sve te stvari mrtve, poručuju znanstvenici u časopisu Microbiome te poručuju da je stoljećima stara mahovina uspjela oživjeti u toplini laboratorija. Isto tako, nevjerojatno, bili su i sićušni okrugli crvi stari 42 000 godina – što je sljedeće?
‘Otapanjem će virusi ponovno dospjeti u okoliš’
Ovi fascinantni pogledi na organizme iz Zemljine daleke prošlosti otkrivaju povijest drevnih ekosustava, uključujući pojedinosti o okolišima u kojima su postojali. Topljenje ledenjaka je također stvorilo zabrinutost oko drevnih virusa koji bi nas mogli ponovno progoniti.
“Otapanje ne samo da će dovesti do gubitka tih drevnih, arhiviranih mikroba i virusa, već će ih i otpustiti u okoliš u budućnosti”, objasnili su istraživači u prošlogodišnjoj studiji koju je vodio prvi autor i mikrobiolog Zhi-Ping Zhong iz Ohia Državno sveučilište.
Zahvaljujući tehnikama metagenomike i novim metodama za održavanje steriliziranih uzoraka jezgri leda, istraživači mogu bolje razumjeti što se točno nalazi unutar ledenjaka.
U studiji je tim uspio identificirati arhivu desetaka jedinstvenih virusa starih 15.000 godina s ledene kape Guliya na tibetanskoj visoravni i steći uvid u njihove funkcije.
“Ti su se ledenjaci formirali postupno, a zajedno s prašinom i plinovima, mnogi virusi također su se taložili u taj led”, rekao je Zhong. Ovi mikrobi potencijalno predstavljaju mikrobe u atmosferi u vrijeme njihova taloženja, objasnio je tim u svom radu.
Prijašnje studije pokazale su da su mikrobne zajednice u korelaciji s promjenama koncentracije prašine i iona u atmosferi, a također mogu ukazivati na klimatske i okolišne uvjete u to vrijeme.
Kako virus može preživjeti u ekstremnim uvjetima?
Unutar ovih zamrznutih zapisa iz davnih vremena, 6,7 kilometara iznad razine mora u Kini, istraživači su otkrili da 28 od 33 virusa koje su identificirali nikada prije nisu viđena.
“Ovo su virusi koji bi uspijevali u ekstremnim okruženjima”, rekao je mikrobiolog Matthew Sullivan sa sveučilišta Ohio State, s “potpisima gena koji im pomažu inficirati stanice u hladnim okruženjima – samo nadrealnim genetskim potpisima za to kako virus može preživjeti u ekstremnim uvjetima .”
Uspoređujući njihove genetske sekvence s bazom podataka poznatih virusa, tim je otkrio da su najzastupljeniji virusi u oba uzorka jezgre leda bakteriofagi koji inficiraju Methylobacterium – bakterije važne za ciklus metana unutar leda.
Najviše su bili povezani s virusima pronađenim u sojevima Methylobacterium u staništima biljaka i tla – u skladu s prethodnim izvješćem da glavni izvor prašine taložene na ledenoj kapi Guliya vjerojatno potječe iz tla.
Nakon koronavirusa, ovo također zvuči jezivo
“Ovi zamrznuti virusi vjerojatno potječu iz tla ili biljaka i olakšavaju stjecanje hranjivih tvari svojim domaćinima”, zaključio je tim. Dok se bauk drevnih virusa čini posebno zabrinjavajućim nakon pandemije COVID-19, najveća opasnost leži u onom što još led koji se otapa oslobađa, ogromne rezerve povučenog metana i ugljika.
No jasno je da led također može sadržavati uvide u prošle promjene okoliša, kao i evoluciju virusa.
“Znamo vrlo malo o virusima i mikrobima u ovim ekstremnim okruženjima, i što je zapravo tamo”, objasnio je znanstvenik Lonnie Thompson, koji je primijetio da još uvijek imamo mnoga važna pitanja bez odgovora, piše Net.hr.
