Sve što zapne na sudu, kao što su droga, oružje i rukopisi, rješavaju sudski vještaci. Bili smo u Centru Ivan Vučetić koji ima svjetsku tehnologiju, a od prošlog tjedna i posebno priznanje s američke Akademije za forenzične znanosti
Tu se riješavaju svi slučajevi. Svi zločini. Gotovo sve što dolazi na hrvatske sudove.
Ivana Antunović samostalni je vještak za toksikološka vještaćenja Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja (CFIV) “Ivan Vučetić” i kaže nam: “Sva zaplijenjena droga u RH dolazi k nama na skladištenje i analizu jer mi sudjelujemo i u uništenju.”
Odjel za droge najveći je u centru, ali i vodeći po broju predmeta. Između 150 i 350 na mjesec. Iako je marihuana najzaplijenjenija, visoko se na ljestvici našao i ecstasy.
“Obično su oni jako atraktivnog izdanja, nose logo nekog stripa junaka, luksuznih brendova, posljednjih godina je tabletiranje legalnih tableta jako napredovalo”, rekla je Antunović.
U Centru se nalazi više od 1500 komada vatrenog oružja različitih kalibara i svako ima svoju priču.
“Iz svakog ovog oružja smo mi isprobali probno ispaljivanje. Uzeli uzorke, spremili ih u naše baze podataka i ono nam u svako trenutku miže poslužiti za identifikaciju”, rekao je Damir Tomašek, sudski vještak za balistiku.
Vještaci iz Ivana Vučetića već peti put su na američkoj akademiji. Ove godine stigla im je prestižna nagrada kao priznanje načelnici, ali i cijelom timu.
Andrea Ledić, načelnica Centra za forenzička ispitivanja i sama je vještakinja, a posljednjih 25 godina radi na rukopisima.
Teško joj je izdvojiti najdraži slučaj na kojem je radila, no istaknula je rad na rukopisu hravtskog nogometaša Luke Modrića.
“To antidatiranje, odnosno razvoj njegovog rukopisa kroz godine. Bilo je krasno prikazano kako se njegov rukopis mijenjao od njegove mladosti prema tome kako je postao sve poznatiji”, rekla je načelnica centra.
Zanimljiv je posao i vještakinji Jasni Galeković koja se bavi rukopisima i dokumentima. Godinama pazi na krivotvorine, a istaknula je da se u posljednje vrijeme najviše krivotvore dokumenti kartičnog formata.
“Postoji razlika. Postoje one lošije krivotvorine kod kojih nije puno truda uloženo u izradi. A zaista ih je moguće bez puno truda otkriti i vidjeti da su krivotvorine. Postoje i one bolje kvalitete gdje je potrebno više truda da bi se analiziralo kako su sačinjene”, objasnila je.
Ona gotovo da napamet zna kako izgleda putovnica koje zemlje. Primjerice ona Hong Konga zaštićena je do gotovo savršenosti.
Koliko traje neko vještačenje nema pravila, no vještak za balistiku je jasan u tome da savršen zločin ne postoji.
“Bude dilema, ali uglavnom iz onog što ste utvrdili, što vam je dostupno, dajete najbolju sliku što mislite što na kraju krajeva se dogodilo”, istaknuo je Damir Tomašek.
S 80 vještaka, 130 djelatnika i 17 tisuća predmeta godišnje, za jednu malu zemlju sa svjetskom tehnologijom priznanje koje im je stiglo iz Amerike novi je vjetar u leđa za nove nerazriješene slučajeve, prenosi Danas.hr.
