U organizaciji Kluba Sveučilišta za 3. dob pri Sveučilištu u Rijeci, u Gradskoj vijećnici Grada Rijeke održana je tribina „Izazovi europske sigurnosti“.
Gost tribine bio je dr.sc. Mirko Bilandžić, redoviti profesor na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a na tribini se govorilo o pitanju i procesu razvoja sigurnosti na europskoj razini u kontekstu financijske i energetske krize, rata u Ukrajini, terorizma koji je nakon nekoliko desetljeća opetovano na sceni u europskim metropolama, neizgrađenim i fragilnim državama u europskom susjedstvu te brojnim drugim globalnim čimbenicima i procesima koji su pitanja sigurnosti posljednjih godina postavili u središte političkog i javnog diskursa EU.
Nazočne na tribini pozdravio je i riječki gradonačelnik Marko Filipović koji je čestitao Klubu Sveučilišta za 3. dob koji je prije nekoliko tjedana započeo s organizacijom različitih aktivnosti s ciljem osiguravanja kvalitetnog sadržaja prvenstveno ljudima u mirovini.
Govoreći o izazovima europske sigurnosti, suočavamo se s mnogim složenim i globalnim pitanjima poput terorizma, klimatskih promjena, nezakonite migracije, kibernetičkih prijetnji, energetske sigurnosti, a nedavno i s pandemijom COVID-19. Ovi izazovi zahtijevaju suradnju i zajedničke napore država u Europskoj uniji, kako bi se osigurala sigurnost i stabilnost u regiji i šire. S tim se izazovima svi danas suočavamo, stoga moramo naučiti kako se najbolje s njima nositi. Jedan od takvih primjera, odnosno potvrde o važnosti ovih tema, svakako jest i nedavna neutralizacija mine zaostale iz drugog svjetskog rata u akvatoriju riječke luke, a odmah potom i one avionske, nedaleko ZTC-a.
Upravo zato, sigurna pitanja, prakse, obrasce ponašanja u kriznim situacijama, moramo i trebamo izučavati, predavati i na koncu, prakticirati. Profesor Mirko Bilandžić jedan je najistaknutijih stručnjaka za sigurnosna pitanja u Hrvatskoj i regiji te je dao značajan doprinos raspravi o izazovima europske sigurnosti. Njegov pristup proučavanju sigurnosti je multidisciplinaran i ostaviti će dubok trag u akademskoj zajednici, a siguran sam da će njegova posvećenost i doprinos u raspravama o izazovima europske sigurnosti ostati zapamćena“, rekao je gradonačelnik.
Dr. sc. Mirko Bilandžić, znanstveni je savjetnik u trajnom zvanju i redoviti profesor na Odsjeku za sociologiju, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta nositelj je triju kolegija: „Sociologija nacionalne i međunarodne sigurnosti“, „Sociologija vojske i rata“ te „Terorizam i društvo“ čime je na akademsku razinu u Republici Hrvatskoj uveo studije terorizma. Predaje i na sveučilišnom Vojnom studiju zagrebačkog Sveučilišta gdje je nositelj modula za vojnoobavještajnu specijalizaciju. Predaje i na Intelligence College in Europe.
Nastavu izvodi na četiri doktorska studija: na Odsjecima za sociologiju i Informacijsko-komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta i na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te na Sveučilištu Sjever, kao i na poslijediplomskom studiju Oftalmologija i optometrija (Medicina i sigurnost: Biometrijski sustavi identifikacije osoba) Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Kao gost-predavač predaje i na međunarodnoj Ratnoj školi Ministarstva obrane Republike Hrvatske. Suautor je programa poslijediplomskog specijalističkog studija „Upravljanje krizama“ na Sveučilištu u Zagrebu kojem je i voditelj od 2011. godine. Od 2008. glavni je i odgovorni urednik znanstveno-stručnog časopisa Polemos za interdisciplinarna istraživanja rata i mira.
Predstojnik je Katedre za vojnu sociologiju na Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Obavljao je funkciju direktora sigurnosti Europskih sveučilišnih igara Zagreb-Rijeka 2016. Područja osobitog znanstvenog interesa su niz područja iz okvira prvenstveno sociološke znanosti i političkih znanosti: nacionalna sigurnost, međunarodna sigurnost, socijetalna sigurnost, terorizam, protuterorizam, obavještajne studije, komparativni sustavi nacionalne sigurnosti, teorije sukoba, teorije moći. Kao rezultat znanstveno-istraživačkog rada objavio je 10 knjiga, 50-ak znanstvenih i stručnih radova te izradio 40-ak prikaza i recenzija knjiga i radova u znanstvenim i stručnim časopisima.
