Koliko je sve naraslo, govori i podatak da je trenutačno aktivno čak 520 agencija za posredovanje u uvozu radne snage. No jedne se gase, nove otvaraju. Sve je više loših iskustava, pa stranci plate da bi došli, a onda uvjeti rada nisu ni blizu onome što su očekivali
Građevinski radnici, dostavljači, ugostitelji, kuhari, poštari. Pojedine se djelatnosti sve više oslanjaju na stranu radnu snagu. Građevinska firma Vjekoslava Galića zapošljava 30-ak stranih radnika, mahom Filipinaca.
“Nije to baš kvalificirana radna snaga, oni su više pomoćna radna snaga, ali jako brzo uče i jako su vrijedni”, govori Galić.
Samo do kraja ožujka ove godine izdano je više od 27.500 dozvola za strane radnike, a očekuje se da bi taj broj do kraja godine mogao doseći i 180.000.
U prva tri mjeseca najviše je stranih radnika iz BiH, zatim Nepala, Srbije, Indije, Kosova i Sjeverne Makedonije.
Ovako govore brojevi, iz BiH je 9772, iz Nepala je 5242, Srbije iz 4627, Indije 3007, Kosova 2781, Sjeverne Makedonije 2292.
Paralelno raste i broj agencija za posredovanje pri zapošljavaju i trenutačno ih je aktivno čak 520.
“Osnovna zanimanja su jednostavnija, dok je za, primjerice građevinskim zanimanjima, to kompliciranje jer treba nostificirati diplome, odraditi ateste preglede i slične stvari”, govori Ivan Novaković iz Agencije za zapošljavanje stranih radnika.
Najviše radnika traži se upravo u građevini, za tu je granu u prošloj godini izdano više od 53 tisuće radnih dozvola. Slijedi turizam, zatim industrija i promet. U građevini je tako izdano 53.772 radnih dozvola, u turizmu 32.306, u industriji 16.932, u prometu 7336.
Iskustva sa poslodavcima su razina, sve češće i negativna. Česta je situacija da strani radnici plate da bi dobili posao, a kada dođu, uvjeti rada često nisu ni blizu onome kakvi bi trebali biti.
“Odbijali smo poslodavne koji nisu stvoriti adekvtne uvjete za naše strane radnike. Mi kasnije redovito obilazimo poslodavce gdje su naši radnici kako bi se uvjerili jesu li uvjeti ispunjeni”, kazao je Novaković.
Dok je u Njemačkoj jedna trećina visokoobrazovanih useljenika, u Hrvatskoj je, kaže demograf, Jurić taj broj ispod jedan posto.
“Jedna trećina produljava boravak to vodi jednoj vrsti kolonizicije Hrvatske u kojoj država nema nikakvu migracijsku strategiju, glavna funkcija migracija je upravo gušenje cijene rada”, govori demograf Tado Jurić.
U Hrvatskoj je i oko 130 agregatora, odnosno posrednika za strane dostavljače, čije poslovanje češlja i Državni inspektorat. Koliko ih je točno, teško je reći jer se jedne stalno otvaraju, druge gase, izvještava Dajana Šošić za RTL Danas.hr.
