Polaganjem vijenaca na Spomenik oslobođenja na Delti i proslavom na Tuhobiću obilježen je 22. lipnja, Dan antifašističke borbe.
Vijence je položila delegacija Grada Rijeke predvođena zamjenikom gradonačelnika Goranom Palčevskim te delegacija Primorsko-goranske županije, koju je predvodio zamjenik župana Vojko Braut.
Vijence su položili i Udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Rijeke predvođena predsjednikom Vojko Obersnelom te Savez antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije na čelu s predsjednikom Dinkom Tamarutom, kao i predstavnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata te političkih stranaka koje djeluju u Rijeci.
Nakon polaganja vijenaca na Delti, na Tuhobiću je održana svečanost obilježavanja Dana antifašističke borbe.
Na proslavi na Tuhobiću govorili su gradonačelnik Rijeke Marko Filipović, zamjenik primorsko-goranskog župana Vojko Braut, gradonačelnik Bakra Tomislav Klarić, predsjednik UABA-e Rijeka Vojko Obersnel, predsjednik Saveza antifašista i antifašističkih boraca PGŽ Dinko Tamarut te predsjednik UABA-a Bakar Marijan Polić.
Gradonačelnik Rijeke Filipović na Tuhobiću je čestitao Dan antifašističke borbe, kad se prisjećamo osnutka prvog antifašističkog odreda.
„Samo nekoliko mjeseci kasnije, ovdje na Tuhobiću, domaći ljudi, judi ovega kraja, ljudi s Hreljina, Bakra, Kastavštine, Grobnika, Rijeke, krenuli su u borbu protiv tada najmoćnije vojske, Wehrmachta, koji je žario i palio Europom. Deset godina od dolaska Hitlera na vlast pripremali su se da osvoje čitav svijet. Na putu im se našla partizanska vojska, naši nonići i none – pokret otpora bio je masivan, u Hrvatskoj u postotku možda i najmasovniji u Europi. Naš narod digao se na oružanu borbu na poziv Komunističke partije Jugoslavije i druga Tita. Te 1941. godine teško je bilo vjerovati u uspjeh, no trudom, radom, samoprijegorom i širokom podrškom naroda taj pokret je uspio.
Kad se izjednačava komunizam i antifašizam trebamo se zapitati samo jednu stvar: kakva bi povijest bila da antifašizma bilo nije? Zadatak naše generacije je da unuci unuka partizana znaju da, kada šetaju Rijekom, zašto se ulica zove Bože Vidasa, Može Albaharija, Rikarda Benčića, zašto se dvorana zove Dinko Lukarić. To su heroji koji su prije više od 80 godina krenuli ovdje, na Tuhobiću, u borbu koja je bila neizvjesna. Uvijek moramo biti ponosni na naše noniće i none – naš zadatak je da svi znaju da je ta borba bila pravedna i da su u taj rat krenuli vođeni idealima.
Moj nono partizan govorio mi je jedan tekst koji nikad neću zaboraviti: Oj Hitleru mrki vuče, razbojniče i hajduče, uzalud se moriš, znojiš, sada vidiš pred kim stojiš. Nisu ovo, čuj kopile, buržoaske gnjile sile, ovdje nema sabotera, ovo je zemlja proletera.
Moramo biti ponosni, ali moramo biti i pažljivi. Revizionizam vreba iza svakog ugla. U Ustavu RH jasno piše da se ova zemlja temelji na antifašizmu, odlukama ZAVNOH-a, dalekosežnim političkim odlukama. Ti ljudi su zaslužni da danas govorimo hrvatskim jezikom, da danas gradimo svoju zemlju u miru Europske unije, ti ljudi zaslužni su za današnje granice. Zato je bitno da smo na Tuhobiću, da se diljem Hrvatske obilježava Dan antifašističke borbe“, kazao je gradonačelnik Filipović.
Predsjednik UABA-e Rijeka Obersnel istaknuo je kako se možemo ponositi onime što su antifašisti, partizani postigli u Drugom svjetskom ratu.
„Nema razloga da se toga sramimo, da se to potiskuje i da se to zaboravlja. Apsolutno mi je nejasno zašto se danas u udžbenicima osnovnih i srednjih škola ta slavna povijest Hrvatske spominje gotovo zanemarivo. Odredi u Sisku, na Tuhobiću, Bribiru… su bile prve organizirane jedinice otpora protiv nacističke Njemačke i fašističke Italije, koje su tada porobile cijelu Europu osim Velike Britanije. Nema razloga da se time ne hvalimo, jer to nema niti jedni drugi europski narod“, kazao je predsjednik UABA-a Rijeka Vojko Obersnel.
U prigodnom programu nastupili su zbor Matice umirovljenika Rijeka te ansambl intermezzo, član Hrvatske čitaonice Rijeka.
22. lipnja 1941. godine u šumi Brezovica osnovan je Prvi sisački partizanski odred, prva antifašistička postrojba, ne samo u Hrvatskoj već i u ovom djelu Europe. Bio je to jasan izraz opredjeljenja ovog kraja za antifašizam i početak organizirane antifašističke borbe.
