Nakon nesreće u Buzinu, okupljanja vozača jurilica pod povećalom su i javnosti i policije. Zagrebačka policija i prošlog je vikenda dobila dojave o sličnim okupljanjima, ali vozačima nije mogla gotovo ništa. Doznali smo treba li mijenjati zakon i kakva kazna čeka mladića koji je u Buzinu s Mercedesom ozlijedio pješake
Ozlijedio je petero ljudi, a teško ozlijeđeni 35-godišnjak još je u bolnici – stanje mu je nepromijenjeno. Mladi vozač Jan Ehrlich za ludovanje po Buzinu mogao bi dobiti od jedne do osam godina zatvora.
Ehrlichov odvjetnik Jure Šakić rekao je da bi bilo neozbiljno govoriti o kaznama s obzirom na to da kaznenopravni postupak još nije počeo.
“On je i dalje potresen, njegovo stanje je nepromijenjeno. Nadamo se da će iz dana u dan biti bolje”, dodao je.
Neki nisu naučili na tuđim greškama pa je policija ovoga vikenda opet imala posla. Zaprimili su četiri dojave oko mogućih okupljanja i ilegalnih uličnih utrka. Nisu im mogli ništa, osim utvrditi prekršaj za nepropisno parkiranje.
Dekan zagrebačkog Prometnog fakulteta Marko Šoštarić kazao je da bi policija na takvim događajima trebala zateći počinitelje u prekršaju.
“Takva događanja budu organizirana da oni negdje budu legalno parkirani, šeću oko takvih auta i onda nema elemenata za kažnjavanje”, pojasnio je Šoštarić.
Hrvatska mladež je brza i žestoka, a između ostalog jer su pod velikim utjecajem filmova, interneta i društvenih mreža, tako je zaključio hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. Ipak, psiholozi se s tim baš i ne slažu.
“To nisu nikakve čvrste povezanosti, odnosno nisu uzročno-posljedične veze. Ne možemo zaključiti da zbog izloženosti filmova mladi brže voze. Može izazvati upravo taj neki adrenalin i želju za dokazivanjem i da se pokažu glavnima, ali to su samo osjećaji, nisu nikakvi uzroci za brzu vožnju”, poručila je psihologinja Dajana Čopec.
Stručnjaci s Prometnog fakulteta i dekan predlažu veće kazne za one koji ponavljaju prekršaje i kaznena djela.
“One koje svjesno krše propise, pogotovo za recidiviste koji svjesno obijesno voze, za njih stvarno trebaju najstrože kazne zatvorske, oduzimanje vozila, novčane kazne u skladu s primanjima – sve da bi ih se spriječilo da naprave taj prekršaj ili da ga ponove”, istaknuo je dekan Šoštarić.
Uz strože je kazne potrebna i veća edukacija. Psihologinja Čopec kazala je da isključivo kazne i represija nisu najbolje rješenje.
“U kombinaciji s edukacijom već imamo neko drugo rješenje”, zaključila je.
Rješenje za ovakve vozače mora pronaći i policija, a kako se čini, za sada ga nema, prenosi Danas.hr.
