Radikalni islam trenutno nije relevantna politička prijetnja na Kosovu. Kosovska država izričito se deklarira kao sekularna, a velika većina Kosovara sebe vidi kao umjerene muslimane.
Prizren na jugu Kosova je inače poznat po svojoj raznolikosti. U krugu od svega nekoliko stotina metara nalaze se džamije, pravoslavna i katolička crkva, a uskoro bi trebala biti otvorena i sinagoga. Albanci ovdje žive u miru s drugim etničkim skupinama, uključujući Turke, Rome i Bošnjake.
Ali sada je Prizren poprište huškačke kampanje koja je u potpuno suprotnom duhu: danima su ogromni LED ekrani postavljani diljem grada pozivali na bojkot kosovskog portala Nacionale. Pokazuju slike poznatog novinara Vullneta Krasniqija koji radi u Nacionalu. Također se poručuje: “Sloboda mišljenja prestaje tamo gdje počinju uvrede”, javlja Deutsche Welle.
Sredinom kolovoza Krasniqi je izvijestio o prosvjedu pripadnika muslimanske zajednice u Prizrenu. Mala, ali glasna manjina usprotivila se nastupu feminističke kanadske glazbenice Peaches, koja je također idol LGBTQ zajednice. Peaches se sa svojim bendom pojavila na filmskom festivalu DokuFest u Prizrenu 4. kolovoza 2023. u odjeći koja je više pokazivala nego skrivala. Pozivajući na prosvjedni skup protiv njezina nastupa, poručeno je da je takav nastup nespojiv s tradicijom i kulturom, da ugrožava djecu i vodi u “degeneraciju”, prenosi Net.hr.
Policajci nisu intervenirali
Prosvjedi su održani 11. kolovoza 2023. ispred najpoznatije džamije u Prizrenu, odmah nakon molitve petkom. Okupilo se oko 200 ljudi. Kada je Vullnet Krasniqi pitao neke od njih koja je točno šteta od nastupa kanadske umjetnice i što znači degeneracija, masa se brzo okrenula protiv njega. “Nasilni demonstranti su mi prišli, vrijeđali me i gurali. Tražili su od mene da ne postavljam pitanja i da ne izvještavam o prosvjedu”, rekao je Krasniqi za DW. Krasniqijev snimatelj Arber Arifi također je bio maltretiran i naguravan. Videosnimka pokazuje kako policajci sve to mirno promatraju umjesto da interveniraju.
To nije izoliran slučaj: po drugi put ovog ljeta male skupine konzervativnih muslimana zbog nasilja nad novinarima su dospjele na naslovnice. Jedan novinar je nedavno pretučen završio u bolnici jer je ironično izvijestio da je ultrakonzervativni imam iz Prizrena dobio Mercedes kao dar za mirovinu od članova zajednice. A ovo je samo jedan od najnovijih slučajeva: posljednjih godina prijetnje su primili ili su fizički napadnuti brojni novinari. Pored napada zbog izvještaja o političkoj korupciji, razlog je često bio taj što su, prema mišljenju konzervativnih muslimana, navodno kršili vjerske vrijednosti ili tradiciju.
Svjetovna država
Radikalni islam trenutno nije relevantna politička prijetnja na Kosovu. Kosovska država izričito se deklarira kao sekularna, a velika većina Kosovara sebe vidi kao umjerene muslimane. Tradicionalno, žene ne nose hidžab ili nikab, nego eventualno samo marame vezane na potiljku. Konzumacija alkohola se ne osuđuje. Mnogi samo rijetko ili uopće ne idu u džamiju.
Arbana Xharra, politologinja i kosovska novinarka i dobitnica nekoliko novinarskih nagrada, sada u SAD-u istražuje islamsku radikalizaciju na Balkanu. “Islam na Kosovu je liberalan i, da tako kažem, prozapadni. Ali čak ga i u ovom blagom obliku malo tko u zemlji prakticira, niti se vjera postavlja iznad identiteta ljudi. To je u jasnoj suprotnosti s nekim zemljama Bliskog istoka, gdje vjera nije kultura nego ideologija.”
Opasna pojava
Unatoč tome, Arbana Xharra iza kampanje protiv Krasniqija naslućuje opasan fenomen: “Od kraja rata 1999. radikalni islamski pokreti prodiru na Kosovo. Oni žele promijeniti geopolitičku i kulturnu orijentaciju zemlje i suprotstaviti se multikulturalnoj i liberalnoj atmosferi i prozapadnom nasljeđu. To se pretvara u prijetnju kada država počne tolerirati te struje.”
Ova politologinja zna o čemu govori. Kao novinarka godinama je bila izložena kampanjama mržnje i prijetnjama zbog svojih izvještaja o radikalnim islamistima na Kosovu te vrijeđana, među ostalim, i kao “kurva Židova”. U svibnju 2017. brutalno je napadnuta i pretučena u blizini svoje kuće u Prištini. Nekoliko mjeseci kasnije napustila je Kosovo nakon što je saznala da se na nju sprema atentat. Još uvijek nije jasno tko ju je napao 2017. godine. “Ni nakon šest godina policija ništa nije poduzela, kao ni državno odvjetništvo”, rezignirano kaže Arbana Xharra.
Zapravo je stav države po ovom pitanju kontradiktoran: s jedne strane, kosovske su vlasti posljednjih godina bile vrlo oštre prema određenom dijelu spektra radikalnog islamizma. Procjenjuje se da se 400 građana Kosova pridružilo tzv. Islamskoj državi na Bliskom istoku. Povratnici su u nekim slučajevima osuđivani na duge zatvorske kazne ili stavljani pod državni nadzor.
S druge strane pak država često ostaje neaktivna. Primjerice, u slučaju napada na nepoželjne novinare vlasti često istražuju bezvoljno ili uopće ne istražuju. Političari često šute o polarizirajućim pitanjima. Takav je slučaj i s temom LGBTQ, koju konzervativni muslimani sve više otkrivaju za sebe kako bi mogli agirati. Službeno su prava queer osoba zaštićena kosovskim ustavom. U stvarnosti, jedva da uživaju ikakvu zaštitu. Ne samo da mnogi Kosovari imaju predrasude prema ovom dijelu populacije, nego muslimanske zajednice i većina političara, bez obzira na njihovu orijentaciju, odbacuju homoseksualnost kao “nemoralnu”.
“Odustajanje nije opcija”
Kosovski premijer Albin Kurti davno se založio za priznavanje istospolnih brakova. Kosovo bi bila prva muslimanska zemlja na svijetu s takvim zakonom. Ali inicijativa je neslavno propala na proljeće 2022. Čak su se usprotivili i mnogi članovi i zastupnici u Kurtijevoj vlastitoj stranci Vetevendosje, iako ta stranka nominalno zastupa lijeve i socijaldemokratske vrijednosti i izvorno je osnovana kao pokret za građanska prava.
Na prosvjedima u Prizrenu Vullnet Krasniqi nije doživio umjereni islam. Napadi na njega također mogu biti povezani i sa činjenicom da je on deklarirani homoseksualac i da javno podržava LGBTQ prava. U svakom slučaju, još uvijek je šokiran akcijom i reakcijama. “Slike napada izazvale su tisuće reakcija i komentara na Facebooku, od kojih je većina pozdravila napad ”, kaže novinar. “Doduše, dobio sam i veliku podršku, ali nisam očekivao toliku razinu mržnje u komentarima na Facebooku.”
I u njegovom slučaju kosovska vlada šuti. Glasnogovornik kosovske vlade ostavio je upit DW-a o kampanji mržnje protiv novinara i Portala Nacionale bez odgovora do objave ovog članka. Sam Krasniqi kaže da se ne boji. “Odustajanje nije opcija”, kaže. “A nastavljanje s poslom je jedini način da pokažem napadačima da ih se ne bojim.”, prenosi Net.hr.
